Dostupni linkovi

Bh. apsurdi: Novorođenčad bez matičnog broja i ostalih prava


Ilustracija
Ilustracija
Od 12. februara novorođenčad u BiH ne mogu dobiti matični broj, nakon što je Ustavni sud BiH suspendovao član 5. Zakona o jedinstvenom matičnom broju. Bez jedinstvenog matičnog broja tek rođeni građani BiH pravno ne postoje, ne mogu izvaditi zdravstvenu knjižicu, a njihove majke ne mogu ostvariti niti jedno pravo porodilja.

Za još jedan apsurd bh. društva zaslužni su opet bh. političari, koji nisu uskladili državni Zakon sa zakonom o lokalnoj upravi Republike Srpske, a vezano za ukidanje dvojnih imena nekih opština u ovom bh. entitetu. Pozicije su suprostavljene, dogovora i usaglašavanja nema, a time ni nade da će se uskoro novorođenčad moći upisati u matičnu knjigu rođenih, niti ostvarivati niz prava.

Sarajevska glumica Nela Đenisijević rodila je sina 13. februara. Iako je više puta pokušavala da prijavi dijete, ono još uvijek nema jedinstveni matični broj, što joj dodatno otežava borbu sa bh. administracijom.

„Mi smo sada već neke papire dužni Pedijatrijskoj klinici. Oni čekaju da mi to donesemo. To je samo jedan u nizu, prvi mali korak, gdje mi već dugujemo neke papire nekome zato što neko treći nije bio u stanju da ih nama izda na vrijeme. Čekaš na registraciju djeteta do daljnjeg, dok se po nekoj hitnoj parlamentarnoj proceduri stvari ne riješe. Mislim da je takva situacija stvarno nedopustiva“, kaže Đanisijević.

Iako drugi zakoni nalažu da se dijete registruje u roku od 30 dana od dana rođenja, nerad bh. političara tjera građane da ih krše. Nelino dijete nema zdravstvenu knjižicu, a ona još uvijek ne može ostvariti pravo na naknadu koja je sljeduje nakon poroda.

„Kao da rađamo djecu vijekovima unazad, po šumama i gorama, i onda ćemo ih nekad, kad dođe na red, upisati, kao što su se ljudi prije stotinu godina upisivali. Ja se iskreno nadam da će moje dijete dobiti matični broj, da će uskoro moći da dobije zdravstvenu knjižicu, da ću ja moći da ostvarim porodiljsku naknadu, sve one najnormalnije bazične stvari koje jedan mali građanin kada se rodi može da ostvari u svojoj državi“, navodi Đenisijević.

Zvonko Mijan, registrar Ustavnog suda BiH objašnjava da je Sud samo radio svoj posao:

„Ustavni sud BiH je utvrdio da Parlamentarna skupština nije uskladila član 5 ovog zakona, te u skladu sa svojim pravilima, donio rješenje kojim je odredio da ova odredba prestaje da važi, što je izvršeno 12, februara.“

Iako je šest dana nakon odluke Ustavnog suda o suspenziji člana 5. Zakona o jedinstvenom matičnom broju BiH održana sjednica Vijeća ministara BiH, nadležno Ministarstvo civilnih poslova nije smatralo neophodnim da uputi prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o jedinstvenom matičnom broju. Sada se, kako kaže pomoćnik ministra civilnih poslova BiH Milan Zjajić, čeka naredna sjednica:

„Ministarstvo civilnih poslova na prvoj narednoj sjednici Savjeta ministara, po mojim saznanjima, će tražiti uvrštavanje na dnevni red Zakona o izmjeni Zakona o jedinstvenom matičnom broju, koji bi riješio ove probleme.“

Snaga argumenata

Iako je već bio u parlamentarnoj proceduri Zakon o izmjeni Zakona o jedinstvenom matičnom broju, u kojem je bila predložena izmjena naziva opština u RS koja imaju dva imena, kao npr: Bosanski Brod i Brod ili Bosanski Novi i Novi, zakon nije usvojen.

„Prijedlog koji je odbijen već jednom u Parlamentu, podrazumijeva to da se mijenjaju tzv. registri za područja koja su bila ranije definisana i da se ti registri mijenjaju na način da prate entitetsku liniju. To je apsolutno nepotrebno i to nije ni zahtjev Ustavnog suda. Zahtjev Ustavnog suda je samo da se brišu dvojna imena gradova“, navodi poslanik u državnom Parlamentu, Saša Magazinović.

Nasuprot poslanicima iz Federacije BiH, Dušanka Majkić iz Republike Srpske kaže da su Zakon oborili Bošnjaci, koji se ne mogu pomiriti da građani tog entiteta ne žele prefiks “bosanski” u opštinama u kojima žive:

„Mi smo snagom argumenata uspjeli da ubijedimo naše kolege iz bošnjačkih političkih stranaka. Ako je Gradiška odavno Gradiška i nije Bosanska Gradiška – pošto oni to ne prihvataju, oni hoće jednu nerealnu sliku u kojoj će Bosanska Gradiška ostati da živi, bez obzira što je građani koji u njoj žive ne zovu tako“, tvrdi Majkić.

I dok bh. političari stalnim prepucavanjima i dijeljenjima države zagorčavaju život građanima, i ovaj apsurd prolazi bez ikakve javne reakcije. Analitičari smatraju da je neizdavanje matičnih brojeva tek rođenim bh. građanima najočitiji dokaz da bh. političari nisu u službi građana.

„Vi ne vidite nijedan alarmantan ton, ni iz vlasti ni iz opozicije, zbog ove situacije, što govori da su njihove pozicije i način na koji će ih oni obnašati mnogo važniji od same suštine države, a to je da ona služi građanima. Mislim da je situacija alarmantna upravo zbog toga“, ocjenjuje analitičar Aleksandar Trifunović.

Građani su ogorčeni novim politikantskim igrama bh. vlasti:

molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00
Direktan link

Bh. političari se deklarativno zalažu za ulazak u Evropsku uniju, a u praksi sve čine kako bi bili što dalje od evropskih standarda. Zbog međuentitetskih razmirica političara cijenu će opet platiti građani.

Osim novorođenčadi, jedinstveni matični broj ne mogu dobiti ni oni koji su tek stekli državljanstvo BiH ili ljudi kojima je iz nekog razloga matični broj bio poništen. Bez toga, ne mogu izvaditi lične dokumente, čime im je oduzeto pravo slobodnog kretanja, zdravstvene zaštite i niza drugih prava.
XS
SM
MD
LG