Dostupni linkovi

Bez kažnjavanja zločinaca nema suočavanja s prošlošću


Ilustracija
Ilustracija

U Crnoj Gori nema spremnosti za suštinsko suočavanje sa prošlošću, a to pokazuju slučajevi “Morinj”, “Deportacija”, “Bukovica”, ocijenjeno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), koji je u Podgorici u saradnji sa Fondom za humanitarno pravo (FHP), organizovao debatu na temu “Pomirenje u regionu iz ugla različitih aktera u zemlji i regionu”.

Dok se ne saznaju imena svih ratnih zločinaca nema suštinskog suočavanja sa prošlošću, ocijenila je Daliborka Uljarević, izvršna direktorica CGO-a i naglasila kako na tom putu, Crna Gora „mora da osnaži napore u borbi protiv nekažnjivosti ratnih zločina i da efikasno istražuje, procesuira i kažnjava ratne zločine u skladu sa međunarodnima standardima“.

Na pitanja koja su tokom debate u Podgorici intrigirala dio civilnog sektora: gdje je stiglo tužilaštvo Crne Gore u rasvjetljavanju ratnih zločina; da li Crna Gora trenutno radi na nekim slučajevima i ako radi na kojim – stigao je institucionalni odgovor i to od specijalnog tužioca Specijalnog tužilaštva Crne Gore, u čijem su domenu ratni zločini, Veljka Rutovića. On je kazao da „u saradnji sa kolegama iz regiona crnogorsko tužilaštvo radi na nekim slučajevima koji su trenutno u fazi izviđaja“.

„Imamo zajedničke koordinacione sastanke gdje preduzimamo određene aktivnosti. Međutim, o samoj sadržini tih procesnih radnji, zbog faze postupka, razumjećete da o tome sada ne mogu govoriti. Ali suština je, dakle, da imamo predmeta u izviđaju. Što se tiče sadržine ranijih optužnih akata, iznijeta je primjedba da nijesu bili kavalitetni, a svima nama je poznato kako su ti optužni akti završili - ja o njima neću govoriti. Ali ću istaći jednu drugu čijenicu da je u prošlogodišnjem Izvještaju eksperata Evropske komisije (EK) ukazano da su optužni akti tužilaštva adekvatno i pravilno primjenili Međunarodno humanitarno pravo“, kazao je Rutović.

Od suštinske važnosti za proces pomirenja u regionu je način na koji će istorijska nauka sagledati i interpretirati mladima sve što se dešavalo na ovim prostorima devedesetih godina prošlog vijeka, smatra istoričar iz Crne Gore Miloš Vukanović. Prema njegovim informacijama, u Međunarodnom sudu u Hagu u toku su pripreme na jednom međunarodnom projektu koji obrađuje način na koji će se istorija '90- tih ubaciti u udžbenike Istorije u regionu i kako će profesori tu Istoriju predavati u školama. A o tome kakav je proces suočavanja sa prošlošću trenutno na sceni u Crnoj Gori istoričar Vukanović kaže:

„Gdje smo mi tu u Crnoj Gori? Crna Gora je zemlja i društvo u Crnoj Gori je takvo koje zna šta se desilo, a ne priča o tome. Zna gdje se to desilo, a ne obilježava te lokacije. I najbitnije od svega, želi da prizna svakome drugome te zločine osim samom sebi. U Crnoj Gori još nije odrađeno nikakvo temeljnije istorijsko istraživanje vezano za devedesete godine, što ne treba da čudi zato što mi nemamo ni sveobuhvatnu istoriju za dvadeseti vijek, mimo toga što je profesor Šerbo Rastoder radio“, kaže istoričar Miloš Vukanović.

Novinar i javni zagovarač Koalicije za REKOM u Crnoj Gori Duško Vuković smatra da je u Crnoj Gori tokom procesa suočavanja sa prošlošću potrebno, između ostalog, da Crna Gora svim dezerterima sa njene teritorije podigne spomenik. Objašnjava i zašto:

„Ako mi u Crnoj Gori hoćemo istinski da prevrednujemo naše devedesete onda bi trebalo da učinimo na simboličkom nivou jednu stvar - da podignemo spomen obilježje dezerterima. Onima koji nijesu htjeli da se uključe u taj rat i zbog toga snosili posljedice. Neko je gubio posao, neko je radio ovo, neko je ono... A neko je tada pravio karijeru i pravio kapital“, zaključio je Duško Vuković.

XS
SM
MD
LG