Dostupni linkovi

Posjet hrvatske predsjednice Sarajevu znak okretanja pozornosti ka BiH


Kolinda Grabar-Kitarović
Kolinda Grabar-Kitarović

Nova hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u utorak stiže u posjet Sarajevu. Analitičari ističu kako je izbor Bosne i Hercegovine za njen prvi službeni posjet na ovoj funkciji ilustracija važnosti Bosne i Hercegovine i njenog europskog puta za Hrvatsku.

Kako je i najavljeno, Bosna i Hercegovina bit će prva zemlja koju će nova hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović službeno posjetiti od svog stupanja na dužnost.

„Ova posjeta donosi veoma jednostavnu poruku – da će Republika Hrvatska nastojati posvetiti veliku pozornost situaciji u Bosni i Hercegovini i odnosu prema Bosni i Hercegovini kao jedinstvenoj državi, ali i odnosu prema problemu Hrvata u toj zemlji“, kaže za naš radio politički analitičar i bivši diplomat Branko Caratan.

On procjenjuje kako ne treba očekivati nikakav posebni iskaz namjere kakvu federalizaciju Hrvatska želi vidjeti u Bosni i Hercegovini.

Branko Caratan, foto: Enis Zebić
Branko Caratan, foto: Enis Zebić

„Naime, predsjednica je tu bila vrlo oprezna u izbornoj kampanji, a dodatno je precizirala svoj stav koji se uklapa u stereotip s kojim međunarodna zajednica – Washington i Bruxelles – gledaju na probleme Bosne i Hercegovine.Prema tome, ne bi trebalo očekivati da će tu biti bilo što na tragu npr. rezolucije Europskog parlamenta, koji je izrazito naglasio federalizaciju Bosne i Hercegovine kao osnovni put, na što je već tada uslijedila negativna reakcija jednog dijela bosansko-hercegovačke politike, kao što je uslijedila i sada na spominjanje federalizma kao problema u Bosni i Hercegovini“, konstatira Caratan.

„Već sam izbor Sarajeva kao prve vanjskopolitičke destinacije Kolinde Grabar Kitarović govori sam za sebe“, kaže za naš radio politički analitičar Ivo Banac.

„Drugim riječima, to je prioritetna točka hrvatske politike. To je izvrsno! Ono što je manje jasno je – kako se njezin posjet uklapa u niz trenutnih dilema u Bosni i Hercegovini. Broj jedan – oko stvaranja vlasti u BiH, i broj dva – glede inicijativa Hrvatskog narodnog sabora za Bosnu i Hercegovinu“, ocjenjuje Banac.

Banac priznaje da mu nije do kraja jasno što se to u Mostaru zaključilo.

„Vidimo da ima nekih vrlo maglovitih prijedloga koji su – barem po onom što smo mogli čuti u zaključcima - navodno u skladu sa hrvatskom državnom politikom. Ali mi nemamo nikakvih informacija koje bi to doista potvrdile. Jedan aspekt državne politike može biti manifestiran u djelatnosti Kolinde Grabar Kitarović. Prema tome, u ovom trenutku ne znamo mnogo, nakon svršetka njezinog posjeta znati ćemo nešto malo više, ali ja mislim da smo još vrlo daleko od nekog stvarnog rješenja za niz aktualnih problema Bosne i Hercegovine“, komentira Banac.

Problem u tajmingu

Doista, za očekivati je da će odjeci mostarskog skupa u nekoj mjeri odrediti atmosferu sutrašnje posjete hrvatske predsjednice Sarajevu. O tom kontekstu za naš radio govori novinarka „Jutarnjeg lista“ i ekspertica za Bosnu i Hercegovinu Snježana Pavić.

„S jedne strane, Tomislav Karamarko je u svom pozdravnom pismu pročitanom na sjednici Hrvatskog narodnog sabora u subotu u Mostaru ipak blago prešao diplomatsku mjeru kada je sugerirao da je jedino prihvatljivo rješenje za BiH – federalizacija. Ali, sa druge strane, nama u Zagrebu se može činiti stvarno pretjerana i preoštra reakcija Sarajeva. Ne možemo shvatiti što ju je izazvalo, jer nije bilo nikakvog zazivanja ni 'trećeg entiteta' ni 'Herceg-Bosne'. No, ja pretpostavljam da je problem u tajmingu, utoliko što je sjednica Hrvatskog narodnog sabora održana u subotu, dan prije Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine koji se slavio u nedjelju 1. ožujka, kojeg Srbi ne priznaju, a Hrvati ignoriraju“, kaže Snježana Pavić.

Ovog vikenda – u sklopu širih priprema za sutrašnji posjet Sarajevu – hrvatska predsjednica bila je gost na radnom ručku što ga je u Otočcu ob Krki za nju priredio slovenski predsjednik Borut Pahor, a stanje na prostoru Jugoistoka Europe bila je nezaobilazna tema radnog susreta.

„Problem regije postaje sve važniji i odnosi u regiji postaju sve bitniji kako se zakuhava kriza u Ukrajini. Možda se do prije 3 – 4 godine činilo da je stvar riješena i da ćemo vrlo skoro, ili da je samo stvar vremena kada ćemo vidjeti i Srbiju i Bosnu i Hercegovinu u Europskoj uniji, ako ne i u NATO-u. Ali danas više ništa nije izvjesno i naravno da su upravo zbog toga odnosi sa Bosnom i Hercegovinom i sa Srbijom možda i važniji nego što su bili devedesetih“, smatra Snježana Pavić.

Izvori bliski uredu hrvatske predsjednice kažu kako su ciljevi njezine posjete – pokazati koliko joj je važna Bosna i Hercegovina kao država, u kojoj žive Hrvati kao jedan od tri konstitutivna naroda, potpora BiH kao državi i njezinom putu u euroatlantske integracije, a također i iskazivanje potpore Hrvatima kao konstitutivnom narodu u BiH i njihovim legitimnim zahtjevima da njihova konstitutivnost ničim ne bude ugrožena.

XS
SM
MD
LG