Dostupni linkovi

logo-print

Šaškor: Predsjednica na startu


Kolinda Grabar Kitarović nakon inauguracije

Kolinda Grabar Kitarović nakon inauguracije

Nova predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović predstavila se na inauguraciji kao moderna konzervativka. U pažljivo izbalansiranom i odmjerenom govoru poslala je poruke zajedništva i suradnje. Manifestacija prepuna zastava i patosa nije otklizala u kič. Patriotizam koji je naglašeno iskazivala nije isključiv, odbijajući i prijeteći. U njezinoj interpretaciji domoljublje je rad za dobro domovine.

Poruke susjedima i svijetu bile su u skladu s općim načelima u međunarodnim odnosima.

''Sve naše razlike koje su došle do izražaja i tijekom kampanje, već od danas moramo pretvoriti u našu snagu. Bit ću predsjednica svih hrvatskih građana, bez obzira na političko opredjeljenje, etničku, vjersku i spolnu orijentaciju i pripadnost'', kazala je Grabar-Kitarović.

Sve su to ohrabrujuće poruke. Hrabra je bila i zahvala dosadašnjim predsjednicima, Mesiću i Josipoviću. ''Neću se ustručavati pitati za savjet, jer i svoje različitosti moramo koristiti za dobrobit države.''

Ove su riječi bile već malo previše za odabranu publiku. Čuli su se glasni zvižduci koje je nova predsjednica nastojala suzbiti.

Na tom detalju, kao i u popisu gostiju svečane inauguracije, izbila je sva paradokslanost izbora Kolinde Grabar-Kitarović za šeficu države.

HDZ ju je kandidirao za predsjednicu, ali samo distanca od HDZ-a učinit će je stvarnom predsjednicom svih građana.

Stranka ju je izabrala kao stepenicu u projektiranom povratku na vlast na predstojećim parlamentarnim izborima. Kao osobu respektabilne diplomatske karijere, ali bez utemeljenja u užem stranačkom krugu i u unutarnjoj politici, zamišljeno je da Grabar-Kitarović bude prihvatljiva fasada za vanjsku upotrebu i za privlačenje umjerenog biračkog tijela. Stranka je nedvojbeno skrenula oštro udesno, u stare vode sukoba i isključivosti. Dobar dio javnosti opravdano strahuje od eventualnog povratka na vlast Karamarkovog HDZ-a. Predsjednica treba poslužiti nešto poput maskirne uniforme, kao mimikrija za neprijatelja.

Otuda iskreni i spontani zvižduci bivšim predsjednicima, izrazitim protagonistima građanske i liberalne orijentacije. ''Zna se'' što biračko tijelo nove predsjednice o njima misli i tu nikakve pomirljive riječi ne pomažu. One ionako služe zavaravanju neprijatelja.

Taj je paradoks bio još vidljiviji kod odabira uzvanika na inauguraciji. Nikako se u sliku tolerantne, budućnosti okrenute predsjednice svih građana ne uklapaju spodobe poput Tomislava Merčepa, optuženika za najodvratnije ratne zločine, ili Velimira Bujanca, kvazi-novinara i desničarskog agenta-provokatora, osuđenog dilera (kada joj je prigovoreno što je takvoj osobi dala intervju iz stožera Grabar-Kitarović je rečeno da nije znala za osuđujuću presudu – sada je znala, pa je ipak pozvan). Našli su se tu i filofašistički aktivisti, optuženici i osumnjičenici za razne zločine, od ubojstva do korupcije, notorni nacionalisti i ratni huškači, političari, gospodarstvenici, neki umirovljeni generali, sportski direktori i pjevači koji u pristojno društvo ne spadaju.

Ali to je HDZ-eova slika svijeta koja je, uostalom, iznjedrila i sadašnju predsjednicu.

Na njoj je da se s tom popudbinom nosi.

Veliki izazov za Kolindu Grabar-Kitarović bit će i odnos prema ideološkim podjelama i povijesnom nasljeđu.

''Pozivam sve nas u Hrvatskoj da ostavimo povijesti naše podjele i zablude. Samo zajedništvom cijeloga naroda možemo izgraditi bolju Hrvatsku. Natječimo se idejama, rješenjima i inovacijama, a ne povijesnim ulogama naših roditelja ili djedova... Tražimo bolji život u budućnosti, a ne u prošlosti!''

Ove njezine riječi načelno su principijelne i u skladu s poželjnim razvojem moderne, demokrataske i civilizirane države.

Uz jedan uvjet. Da su polazišta jasna, da oko osnovnih ocjena vlada nacionalni konsenzus koji je rezultat širokog dijaloga i opće prihvaćenosti. Da podjele iz prošlosti ne utječu na sadašnjost i ne rađaju nove.

Bojimo se da to u Hrvatskoj (još) nije slučaj. Stoga je predsjednica ostala nedorečena.

Odnos prema hrvatskom fašizmu (ustaštvu) onaj je ugaoni kamen koji određuje svaku raspravu o prošlosti. Bez kristalno jasnog osuđujućeg stava, bez raznih ''ako'' i ''ali''svaki će predsjednik ostati nedorečen. I otvarati polje novih podjela.

Njemački predsjednik Joachim Gauck prije nekoliko dana na komemoraciji žrtvama savezničkog bombardiranja Dresdena ustao je protiv manipuliranja poviješću, protiv zaborava uzroka koji su do bombardiranja i žrtava doveli. Zemlja koja predstavlja ''nečuvenost genocida'' ne može računati s time da će izaći nekažnjena i neoštećena iz rata koji je sama pokrenula, kazao je Gauck.

Ta je svijest i spoznaja ozdravila Njemačku i omogućila da se vrati u društvo civiliziranih država.

Svijest o ustaškom zločinu kvalificira Hrvatsku da se priključi takvoj svjetskoj zajednici.

U govoru Kolinde Grabar-Kitarović upadljivo je izostao spomen na antifašističko utemeljenje Hrvatske. Ono je ugrađeno u Ustav, njega Tomislav Karamarko želi izbaciti iz Ustava.

A što želi predsjednica?

Od odgovora na to pitanje uvelike će zavisiti demokratski razvoj Hrvatske.

  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Rođena u Splitu 1948. Politologiju diplomirala u Zagrebu 1971. godine. Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG