RSE: Gospodine Vrankiću, zašto se Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje oglušuje o sve češće zahtjeve koji dolaze i iz Parlamenta i od nekih nevladinih organizacija, da se u BiH uvede diferencirana stopa poreza na dodanu vrijednost (PDV)?
Vrankić: Mi smo razmatrali ukupnu situaciju oko PDV-a i reforme koju smo uveli prije pune tri godine, koja je dala izvanredne rezultate i koja ima svoju određenu strategiju, koja ima svoje unutarnje zakonitosti, a na kraju, sve sa ciljem ostvarivanja prihoda koji su neophodni za državu, a s druge strane i računi pokazuju da diferencirana stopa koja bi se eventualno mogla uvesti, je puno lošije rješenje od ovoga kojeg sad imamo iz jednog prostog razloga što diferencirana stopa ujedno i ne znači da će određeni proizvodi biti jeftiniji.
RSE: Kada će u BiH biti moguće uvesti više stopa PDV-a, što je praksa evropskih zemalja?
Vrankić: Istina je da u jako puno zemalja postoje različite stope, međutim, svi teže jedinstvenoj stopi. Mi smo upravo zbog reforme i zbog okolnosti koje smo imali u našoj zemlji, odmah prešli na jedinstvenu stopu. Mislim da je to puno bolja varijanta i mislim da ne treba težiti diferenciranim stopama, nego upravo onom što sam rekao, mislim da je puno bolje da se ide kroz socijalnu državu da se pomaže onima koji su socijalno ugroženi, kojima je potrebna jeftinija roba, ona na koju bi se odnosila diferencirana stopa, a građani koji mogu platiti, onda će oni normalno plaćati punu cijenu.
RSE: Više puta ste spomenuli socijalnu državu i socijalne programe. Mislite li da je BiH uspjela nakon uvođenja PDV-a obezbijediti te socijalne programe onako kako treba?
Vrankić: Mislim da BiH, odnosno entiteti, na čijoj se razini nalazi socijalna politika, nije uspjela naći načina da izbalansira socijalne programe. Naprotiv, kada gledamo strukturu proračuna, onda je on jako socijalan. Recimo u Federaciji BiH blizu 50 posto proračuna ide na socijalne kategorije, ali mislim da to nije izbalansirano u socijalnim kategorijama koliko bi to trebalo, nego je otišlo na neke stvari koje, mislim, nisu neophodne. Svjedoci smo priča o razvojačenim itd. ljudima koji imaju određene privilegije. Umjesto da im omogućavamo radno mjesto, mi ih socijalno izdržavamo.
RSE: Koliko je Ministarstvo finansija i trezora BiH, na čijem ste čelu, uticalo na povećanje plata državnim službenicima, naročito državnim poslanicima?
Vrankić: Kad se govori o Zakonu o plaćama, mislim da se više politizira, isto kao što se govori o više stopa PDV-a. Plaće na državnoj razini bile su uređene sa nekih petnaest različitih odluka, uredbi, zakona. Mi smo samo htjeli da to uredimo na jedinstven način, što je sigurno veliki iskorak. Normalno da u tom poslu dolazi do određenih anomalija. Ministarstvo finansija je formalni predlagač. Bila je radna grupa ispred Vijeća ministara koja je predložila Zakon i taj zakon je bio u Parlamentu usvojen. Nažalost, u Parlamentu se više vodila rasprava, ili u javnosti, evo i u vašim kućama, oko zastupnika i nekih drugih kategorija koji spadaju u te, za javne rasprave interesantne kategorije, a to je bilo svega nekih 0,5 posto ukupnog povećanja koje se odnosilo kroz ovaj zakon. Mislim da je rasprava išla u krivom smjeru. Želja je bila da napravimo jedinstven zakon. On je upravo u implementaciji. Za šest mjeseci imamo njegovu reviziju, to što se u praksi pokaže kao anomalija da ispravimo. Kad su u pitanju zastupnici i Parlament, Vijeće ministara niti Ministarstvo finansija nije uticalo. Oni su sami iz zakona isključili parlamentarce i na poseban ih način regulirali, znači, izvan uticaja Vijeća ministara i Ministarstva.