Britanski premijer Dejvid Kameron rekao je danas da i dalje radi u pravcu postizanja sporazuma sa evropskim partnerima o zadržavanju Britanije u EU, dodajući da će se čvrsto držati pozicije odbrane britanskih interesa.
"Bio sam ovdje jutros do 5 sati radeći na ovome i postigli smo neki napredak, ali još nema sporazuma", rekao je Kameron po dolasku na drugi dan samita lidera EU u Briselu.
On je ponovio da će sporazum uslijediti samo ako Britanija dobije ono što traži.
Istovremeno, francuski predsjednik Fransoa Oland je, stigavši na novu rundu razgovora, naglasio da bi u novim propisima EU za Britaniju trebalo da bude zadržana striktna finansijska regulativa, navodi AP.
Oland je rekao novinarima da još dosta treba da se radi na dogovoru sa Britanijom, uprkos tome što su razgovori potrajali do zore.
On je istakao da Britaniji ne bi trebalo dati "pravo veta ili blokade" i da bi sve države članice EU trebalo da imaju pravila kojima se ograničavaju špekulacije i predupređuju nove finansijske krize.
"Čekamo odgovor Britanije. Svoje prijedloge smo izneli", rekao je šef francuske države.
Uoči nastavka očito teških razgovora, novinarima se u petak obratio i luksemburški premijer Gzavije Betel, rekavši da predlozi koji su trenutno na stolu ne zadovoljavaju sve strane.
"Još nismo završili. Nadam se da ćemo do kraja popodneva imati tekst koji će biti prihvatljiv za sve", kazao je on, prenosi Reuters.
Estonski premijer Tavi Roivas izrazio je uvjerenje da je moguće danas postići pravičan sporazum.
"Razumijem da svi mi slijedimo naše nacionalne interese, ali bi trebalo da imamo na umu da, ako Britanija ode, nećemo postići ništa", istakao je, dodavši da čvrsto podržava postizanje sporazuma koji će Kameronu omogućiti da britanskom narodu preporuči da glasaju za ostanak u Uniji.
Dvadesetosam lidera EU nadaju se da će danas postići sporazum, ali za to treba da prevaziđu razlike u stavovima po pitanjima od socijalnih doprinosa do finansijskih propisa.
Kameron je više puta upozorio da će se, ako ne uspije da obezbijedi dogovor, iz Brisela vratiti sa svim otvorenim opcijama, uključujući i mogućnost da Britanija postane prva zemlja koja će napustiti EU u njenoj 60-godišnjoj istoriji.
On ima četiri ključna zahteva - pravo na smanjenje socijalnih doprinosa migrantima, zaštitine mjere za zemlje koje nisu članice eurozone protiv veće integracije te zone, izuzimanje iz napora za zbližavanje Unije i mjere za podsticanje konkurentne pozicije EU.
Neke države članice, prije svega Nemačka, saglasne su sa mnogim od predloženih reformi, ali druge poput Francuske i Belgije protivne su ideji da se Britaniji ustupi bilo kakva vrsta veta nad onima koji žele da nastave sa integrisanjem EU.
