Dostupni linkovi

logo-print

Afera “Depeša“ i dalje u fokusu medija u Crnoj Gori, posebno zbog zahtjevašefa diplomatije Igora Lukšića za sazivanjehitnesjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost. Očigledno se kao glavno pitanje nameće odakle zapravo cure informacije i šta sve to govori o stanju u kome se nalazi bezbjednosni sistem Crne Gore?

Ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić, u čiji resor su već nekoliko dana oči uprte nakon izbijanja afere “Depeša“, potvrdio je kako je zatražio sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost i Biroa zaoperativnu koordinaciju bezbjednosnog sektora. Tako će se o aferi, na koju danima nije bilo zvaničnih reakcija, po svoj prilici, raspravljati na najvišem bezbjednosnom nivou u državi. Ipak curenje diplomatskih dokumenata, Lukšić ne naziva aferom, pošto u njima nema ništa spektakularno.

“Nije ovo izolovan slučaj. Ovakvih situacija ste imali i ranije i u mnogim drugim zemljama. Međutim, svakako upućuje na potrebu da kroz odgovarajuće institucionalno tretiranje ovog pitanja, pokušamo utvrditi način na koji su depeše izašle iz sistema. Imajući u vidu širinu distrubicije mogući su različiti putevi.“

Međutim, činjenica da Lukšić traži zasjedanje Vijeća za nacionalnu bezbjednost, simptomatična je za Velizara Kaludjerovića, nezavisnog poslanika ičlana parlamentarnog odbora za bezbjednost.

“Pretpostavljam da je motiv potpredsjedniku Lukšiću da dođe do saznanja ko je vinovnik dostavljanja depeša javnosti i vjerujem da sam sumnja da su vinovnici upravo ljudi iz državne administracije. Da li će Vijeće za nacionalnu bezbjednost i Biro za operativnu koordinaciju, kojim rukovode premijer Đukanović i potpredsjednik vlade Marković, na odgovarajući način odgovoriti postavljenom zadatku, biće vrlo interesantno. Vidjećemo kako će se Lukšić iz svega ovoga iskobeljati.“

Podsjećamo, podgorički list „Dan“ prethodnih dana objavljivao je tajne depeše crnogorskih ambasada iz Vašingtona i Berlina, u kojima su u javnost dospjeli detalji razgovora koje je Igor Lukšić imao sa zvaničnicima u Americi i Njemačkoj, a u kojima se govori o perspektivi učlanjenja Crne Gore u NATO i uticaju Moskve na Podgoricu. Da su depeše autentične, u četvrtak uveče je u emisiji “ U centar “ na televiziji Crne Gore, potvrdio Nacionalni koordinator za NATO Vesko Garčević. On je dodao kako nadležni organi već istražuju kako je došlo do"curenja" diplomatske pošte, iako ona nije “strogo povjerljiva“ i kako će neko sigurno morati da odgovara.

“Ovo je veoma težak prekršaj i istraga će utvrditi ko je njegov počinilac. Čini mi se kao da se neko uplašio upravo ovog momenta i činjenice da je Crna Gora već preskočila prag i našla se blizu NATO članstva, da je to maltene vrlo blizu, da smo ispunili gotovo sve uslove, da smo nezaustavljivo na tom putu. Trebalo je nešto napraviti kako bi javnosti prezentovali da se neće dogoditi.“

I dok javnost očekuje odgovore o tome kako su povjerljiva diplomatska dokumenta ugledala svjetlo dana, nameće se pitanje kakve su posljedice tog slučaja? Velizar Kaludjerović smatra da će afera „Depeša“ odjeknuti ,pošto svjedoči o niskom nivou bezbjednosne kulture u Crnoj Gori.

“U svakom slučaju to neće biti pozitivan doprinos putu Crne Gore ka evropskim integracijama jer dešavanja poput ovih pokazuju da državna administracija, u jednom svom značajnom dijelu ,nije zaokružila svoj segment i odgovornost da nešto što je dio državne politike može da ugleda svijetlo javnosti tek onda kada se to u odgovarajućoj proceduri učini dostupno javnosti.“

Igor Lukšić pak ocjenjuje kako slučaj depeša ne može usporiti atlantske integracije Crne Gore.

“Ne očekujem da ovo može da se negativno odrazi.Ali očekujem njihov interes da se potrudimo da naš sistem dodatno osnažimo i učinimo fukcionalnijim.“

Podsjetimo,reforma bezbjednosnog sektora, uz jačanje vladavine prava, borbe protiv korupcije i kriminala i većem povjerenju građana, upravo je uslov na kome međunarodni centri od početka insistiraju kao na kapiji koju Crna Gora mora proći da bi bila pozvana da uđe u NATO.

  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG