Dostupni linkovi

logo-print

Vračić: Političari nemaju iskrenu namjeru da uvedu BiH u EU


Alida Vračić

Alida Vračić

„Ono u čemu su bh. vlasti jako dobre jeste da rade na principu pokretnih meta – kada se jedan problem skloni, simultano se kreira novi. To je očigledno i u sporom ispunjavaju uslova, kako bi aplikacija BiH za članstvo u EU krenula u proceduru", ovo ističe u intervjuu za RSE Alida Vračić, stipendista Fondacije Mercator na Institutu za međunarodnu politiku i sigurnost iz Berlina i osnivačica Think Tank Instituta 'Populari' iz Sarajeva.

RSE: Bosna i Hercegovina je izgubila dragocjeno vrijeme do predaje aplikacije za članstvo u februaru, a nedavno, 18. jula, na Vijeću za vanjske poslove nije pokrenuta procedura za prihvatanje ove aplikacije. Novi termin mogao bi biti septembar. S obzirom da je adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju potpisana u posljednji tren, čemu se BiH može nadati?

Vračić: Prije svega, mislim da treba malo detaljnije analizirati razloge za odugovlačenje sa BiH strane, koja je ovu priču o aplikaciji i adaptaciji Sporazuma, koristila na prvom mjestu za predstojeće lokalne izbore. Onda su se, po nekom uobičajenom receptu, pojavili zaštitnici domaće privrede, zaštitnici naroda, koji, usput rečeno, nisu ništa učinili u prethodnih deset godina da poboljšaju status tih istih o kojima pričaju. Zatim,imamo priču koja uvijek dođe do zida – BiH traži međunarodnu regionalnu pomoć da riješi vlastite probleme – koji ustvari nikada nisu ni postojali. Vidjeli smo situaciju sa odlaskom Milorada Dodika u Beograd, nakon čega je uslijedilo zeleno svjetlo za adaptaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Nekoliko mjeseci su trajali ti pregovori između Bosne i Hercegovine i EU, a ustvari je čitavo vrijeme to bilo tehničko pitanje, koje se, kao bezbroj puta ranije, pretvorilo u prvorazredno političko pitanje. Mi tu, u principu, pokazujemo neznanje u smislu procedura u Evropskoj uniji, koje traju mnogo, mnogo mjeseci i vremena, ali isto tako smo potpuno potcijenili probleme s kojima se Unija trenutno suočava, gdje BiH nije uopšte na listi prioriteta niti je predmet rasprave. Problem u svemu tome, kako ja vidim, jeste da mi, kao građani, tolerišemo takvo ponašanje, posmatramo ovu interakciju između naših političara i zvaničnika Evropske unije kao da se dešava nekom drugom, a ne nama.

RSE: Adaptacija Sporazuma za stabilizaciju i pridruživanje, jedan je od uslova koji je, kako bi se do njega došlo, prošao kroz brojne muke, a sljedeći je mehanizam koordinacije. Ima li šanse da se dođe do onog što Evropska unija traži, a to je da Bosna i Hercegovina govori jednim glasom?

Vračić: EU insistira u principu na mehanizmu koordinacije, kako bi se automatizirao i depolitizirao proces odlučivanja u Bosni i Hercegovini. Ali mi ponovo imamo situaciju zemlje koja nije u stanju da napravi jednostavne protokole za komunikaciju, koji u stvarnosti već postoje – svi nivoi komuniciraju funkcionišu dobro kada se to želi. Najbolji primjer za to je rad na osiguravanju bezviznog režima.

Kada je u pitanju mehanizam koordinacije, ne treba izmišljati toplu vodu. Načini postoje, ali je isto tako naivno misliti da se radi samo o jednom određenom problemu, mehanizmu koordinacije, jer da nije toga, bilo bi nešto drugo. Ono u čemu su bh. vlasti jako dobre jeste da rade na principu 'pokretnih meta' – kada se jedan problem skloni, simultano se kreira novi, o kojem ćemo raspravljati narednih mjeseci. Rasprava o mehanizmu koordinacije predugo traje, a pokazali smo da postoji način, Evropska unija ne insistira na određenom sistemu, nego na onom sistemu koordinacije do kojeg mi dođemo, na naš način, kako mislimo da je najbolje. Tako mi izgleda da je to još jedna apstraktna prepreka koja se koristi više kao obračunavanje na političkom nivou, bez stvarnih problema.

Da li je proces tranzicije u BiH počeo?

RSE: Bh. lideri sada imaju praksu međusobnog ucjenjivanja – mislim na političare iz dva entiteta – u stilu: 'Ako vi potpišete pismo namjere za kredit MMF-a, mi ćemo se saglasiti sa mehanizmom koordinacije', ili: 'Ako vi ne potpišete adaptaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, mi nećemo odobriti kredit MMF-a.'. Gdje ovakva uslovljavanja vode i govori li to da u Bosni i Hercegovini praktično nema političke kulture?

Vračić: Politička kultura nije nova stvar. Politička kultura je na neki način nastala unazad nekih dvadeset godina, ona se razvijala, s jedne strane unutar Bosne i Hercegovine, među entitetima, ali nemojte zaboraviti da je takav odnos postojao između međunarodne zajednice i Bosne i Hercegovine – 'ako uradite ovo, dobićete ono', tako da smo se mi jako izvještili u tome. Ono što mi moramo odlučiti kao zemlja jeste da li smo u tranziciji ili smo zemlja koja nije otpočela proces tranzicije. Znači, rezultati su potpuno izostali, a taj nedorečeni status mi iskorištavamo za sve pogrešne stvari. Nismo ni došli u poziciju pregovaranja s EU, niti smo blizu toga, a imamo takvu političku elitu koja je šampion u ucjenama i postavljanju uslova koji usporavaju zemlju u svakom smislu. Pogledajte malo brojeve: procente nezaposlenosti, projekcije rasta bruto nacionalnog dohotka. Bojim se da su građani ponovo usmjereni na pogrešnu diskusiju, koja se dešava u vrlo uskim političkim krugovima. Kada smo zadnji put čuli da se u BiH otvara nova fabrika, da je povećan doplatak za djecu, da je bolja osnovna zaštita na radu? To su prava pitanja. To su pitanja upravljanja zemljom i zbog toga nam trebaju evropsko procesi, a način na koji mi funkcionišemo je stil ucjene, gdje se ne priča o procesima kreiranja mehanizama koje treba da urede naše članstvo u EU, nego se priča o, rekla bih vrlo, vrlo nesofisticiranim temama.

RSE: Kakav je Vaš stav o tome da li Evropska unija zna šta bi s Bosnom i Hercegovinom i možemo li opet očekivati popustljiv stav Brisela?

Vračić: Evropska unija je duboko investirana u Bosnu i Hercegovinu kao projekat, i kada imate jedan projekat u kojeg ste uložili vrijeme i novac, u principu neuspjeh tog projekta povlači i neke druge, i takav je na neki način naš odnos prema Evropskoj uniji. Ali, moramo imati na umu da Evropska unija nije jedna cjelina, kako je mi ponekad vidimo, jer smo svjesni sve manje kohezivnosti unutar Evropske unije. Zavisi od toga koje novine otvorite – vidjećete kako EU razmišlja uopšte o Zapadnom Balkanu, pa samim tim i o Bosni i Hercegovini. Ja to ne bih nazvala popustljivost, nego spašavanje jednog projekta, spašavanje te priče. S druge strane, ne trebamo se zavaravati da zvaničnici EU ne razumiju situaciju u Bosni i Hercegovini. Ja mislim da je jako dobro razumiju.. Vrijeme u kojem bi stalno govorili o ratovima, o uzburkanim emocijama među narodima, o kompliciranom ustavu, o našem kompliciranom sistemu, je davno prošlo. Mnogo toga se može napraviti i sa postojećom strukturom, ali opet - ne postoji politička volja. Prethodnih godina ponekad je Evropska unija postavljala Bosni i Hercegovini uslove koje nije ni jednoj drugoj zemlji, a ponekad se ti potezi tumače kao popustljivost prema Bosni i Hercegovini. Mislim da ne postoji ni jedan singularan odgovor na to šta EU želi od nas, jer je to skupina zemalja koja ima potpuno druge preference. Sad već imamo priču o zaustavljanju proširenja, ne samo Turske, nego i Zapadnog Balkana, tako da bi fokus Evropske unije mogao u narednom periodu da ode na drugu stranu. Mi ne iskorištavamo vrijeme koje nam je dato od zemalja poput Njemačke, koja je zaista zainteresovana da vidi neke rezultate.

Bez rezultata i dobre volje

RSE: Kakav je Vaš osjećaj – imaju li bh. političari iskrenu namjeru da svoju zemlju uvedu u Evropsku uniju?

Vračić: Postoji dugi i kratki odgovor. Kratki odgovor je: 'Ne.', jer ja ne vidim to niti u jednom njihovom potezu na bilo kom nivou unutar države. Vidjeli smo to nepojavljivanjem bilo koga ko je relevantan za pristup Bosne i Hercegovine u Briselu, pred sjednicu Vijeća za vanjske poslove, kada se očekivalo da se bh.aplikacija za članstvo nađe na dnevnom redu. Pogledajte istupe bh. političara, analizirajte njihova stajališta, njihove govore, platforme političkih stranaka, i sasvim će vam biti jasno da EU nije nigdje na listi prioriteta. Još uvijek pričamo o nekim stvarima o kojima smo pričali početkom devedesetih. Niko od bh. vlasti ne razumije, čini mi se, ni važnost lobiranja, uvjeravanja Evropske unije da smo mi još uvijek zainteresovani, jer ta pažnja iz EU, koja se pojavljuje u nekim sekvencama, mislim da zaista neće biti vječno tu. Rezultata i dobre volje nema, tako da je iluzorno govoriti o tome da zaista postoji iskrena namjera bh. političara da svoju zemlju uvedu u EU.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG