Međunarodne sudije neće napuštati Ustavni sud Bosne i Hercegovine, izjavila je 22. marta Helen Keller, potpredsjednica toga suda, obraćajući se na konferenciji za novinare u Sarajevu.
"Napadi na sudstvo dolaze iz krugova koji žele da destabilizuju zemlju. Entitet Republika Srpska (RS) tražio je od nas da se povučemo i da smo to učinili, Ustavni sud ne bi mogao funkcionisati. Mi ćemo ispunjavati svoj mandat i lojalni smo Ustavnom sudu BiH", poručila je Keller.
Ustavni sud BiH u proteklih nekoliko godina na meti je napada vladajuće koalicije u RS, predvođene predsjednikom tog entiteta Miloradom Dodikom, koji odluke ove najviše pravosudne instance ne provodi.
Osim toga, Ustavni sud BiH se suočava i s nedostajućim brojem sudija iz RS, što dovodi u pitanje održavanje plenarnih sjednica.
Dodik je nedavno najavio i kako imenovanja iz RS neće biti dok Ustavni sud BiH ne napuste strane sudije.
"Rad Velikog vijeća Ustavnog suda BiH i dalje nije moguć, jer nisu imenovani svi sudije. Propust nadležnih organa da imenuju nedostajuće sudije predstavlja kršenje Ustava BiH", rekla je Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda.
Dvojici sudaca, Mati Tadići i Miodragu Simoviću, u novembru 2022. istekao je mandat zbog odlaska u penziju i do danas te pozicije nisu popunjene.
U januaru je u prijevremenu penziju otišao i treći sudac, Zlatko Knežević, a sutkinja Seada Palavrić ide u penziju u novembru.
Ustavni sud BiH će ostati s pet sudaca, umjesto devet.
"U dosadašnjoj praksi, Veliko vijeće je odlučivalo u 99 posto slučajeva", dodala je Galić.
Od novembra 2022. Sud odlučuje na plenarnim sjednicama. Najbrojniji su apelacioni predmeti, odnosno predmeti građana.
U Izvještaju o radu Suda za 2023. godinu, navodi se da je bilo 5.445 apelacionih predmeta, a riješeno je nešto više od hiljadu.
"Broj završenih predmeta je značajno manji od prosjeka u proteklih pet godina", upozorila je Galić.
Venecijanska komisija je 16. februara usvojila mišljenje kojim se izražava zabrinutost za rad Ustavnog suda BiH.
Kako odlučuje Ustavni sud BiH?
Od devet sudija Ustavnog suda Zastupnički dom entiteta Federacija BiH bira četvoro sudija, koji su u dosadašnjoj praksi bili dva Bošnjaka i dva Hrvata. Narodna skupština entiteta Republika Srpska bira dvojicu, koji su u praksi Srbi.
Preostalu trojicu bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i oni su stranci, a propisano je da ne mogu biti državljani BiH ili susjednih zemalja.
Plenarnim sjednicama Ustavnog suda BiH prisustvuju svi suci, uključujući i tri strana suca. Na njima se, uglavnom, odlučuje o ustavnosti zakona čiju ocjenu može zatražiti samo uski krug predlagača.
Sporove mogu pokrenuti članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, članovi rukovodstva Parlamentarne skupštine BiH, kao i određeni broj zastupnika u državnom i entitetskim parlamentima.
Ustavni sud BiH odlučuje i o "vitalnom nacionalnom interesu", mehanizmu predviđenim Ustavom BiH, gdje klub jednog od tri konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta BiH – Bošnjaka, Hrvata ili Srba - može zatražiti ocjenu krši li prijedlog zakona prava tog naroda i time može usporiti ili osporiti njegovo usvajanje.
Sve odluke iz tzv. apelacijske nadležnosti, poput presuda sudova u Bosni i Hercegovini ili odluka sudova o pritvoru, po pravilu se rješavaju na sjednicama Velikog vijeća.
Ustavni sud BiH donosi odluke većinom, od najmanje pet glasova, kad je riječ o plenarnim sjednicama. Od novembra prošle godine, nema kvoruma od najmanje pet sudaca.
Ustavni sud BiH nije dio ni zakonodavne, ni izvršne, ni redovne sudske vlasti. Pozicioniran je kao samostalna i neovisna vlast, koja djeluje kao korektivni faktor za ostala tri segmenta vlasti.
Suci ostaju na dužnosti do navršenih 70 godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudaca.
Sudac može biti razriješen dužnosti ukoliko to sam zatraži, bude pravosnažno osuđen na zatvorsku kaznu zbog kaznenog djela ili trajno izgubi sposobnost da obavlja dužnost.
Odluke Ustavnog suda BiH su "konačne i obvezujuće", a neprovođenje je krivično djelo.
