Dostupni linkovi

Odluke Ustavnog suda BiH se neće primjenjivati u RS, odlučio entitetski parlament


Sjednica NSRS-a u Banjaluci, 27. juni 2023.
Sjednica NSRS-a u Banjaluci, 27. juni 2023.

Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine se više neće primjenjivati na teritoriji Republike Srpske, odlučeno je na sjednici Narodne skupštine RS u Banjaluci, 27. juna.

To zakonodavno tijelo je usvojilo Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u RS, sa 56 glasova od 65 prisutnih.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i jedan od predlagača zakona, izjavio je ranije tokom sjednice da će nakon Ustavnog suda BiH, zabraniti djelovanje Suda i Tužilaštva BiH, kao i Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na teritoriji ovog bh. entiteta.

Dodik, koji je istovremeno i lider najjače parlamentarne stranke u ovom entitetu, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), upozorio je da će do ovoga doći ako ne bude političkog dogovora na bh. nivou – odnosno usvajanja Zakona o Ustavnom sudu BiH.

Za Dodika i druge članove vladajuće koalicije u RS je sporno što je Ustavni sud BiH izmjenio pravilnik, odlučivši da sada na sjednicama na kojima se odlučuje o određenim pitanjima ne moraju prisustvovati sudije iz RS, te tako spriječio moguće blokade odlučivanja iz ovog bh. entiteta.

Ovo pravosudno tijelo je na sjednici 19. juna izbrisalo član pravilnika koji propisuje da sjednicama na kojima se odlučuje o pitanjima ustavnosti zakona donesenih na nivou BiH ili nižim nivoima mora prisustvovati "najmanje jedan sudija iz Republike Srpske i troje sudija iz Federacije".

U Prijedlogu Zakona navedeno je da se odluke Ustavnog suda BiH neće primjenivati i izvršavati na teritoriji RS dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu.

Takođe, navedeno je da "lica koja su dužna da postupaju po odredbama ovog zakona izuzimaju se od krivične odgovornosti propisane krivičnim zakonodavstvom BiH, u pogledu krivičnih djela u vezi sa izvršenjem ovog zakona i biće zaštićena od institucija RS".

Prihvaćen je amandman Srpske demokratske stranke (SDS) kojim se precizira da se zakon odnosi na period nakon izmjena pravilnika Ustavnog suda BiH.

Predlagači zakona su Milorad Dodik, narodni poslanici i Vlada RS.

NSRS je na sjednici 21. juna usvojila zaključke kojima, između ostalog, pozivaju predstavnike ovog bh. entiteta da se povuku iz rada državnog Parlamenta ukoliko ne bude usvojen Zakon o Ustavnom sudu BiH.

Zastupnici su se također složili da srpski predstavnici u državnim institucijama neće sudjelovati ni u kakvim razgovorima o reformama potrebnim za integraciju BiH u Europsku uniju dok se ne reformira Ustavni sud i ukine Ured visokog predstavnika.

Nastojanja NSRS da usvoji ovaj zakon su naišla na osudu međunarodne zajednice, pa su ga žestoko kritikovali Kancelarija visokog predstavnika, Kancelarija Evropske unije i Ambasada SAD u BiH.

Šta kaže stručnjak za ustavno pravo na poteze RS-a?

Ono što radi Skupština entiteta je neustavno, ocjenjuje za RSE Nurko Pobrić, stručnjak za ustavno pravo.

"Odluka suspenduje rad jednog državnog pravosudnog organa Ustavnog suda, što je očigledno neustavno, nije u skladu s Ustavom BiH, Aneksom IV Dejtonskog sporazuma , a samim tim u suprotnosti s Dejtonskim sporazumom", kaže Pobrić.

Pojašnjava da niko, pa ni državni ni entitetski parlamenti, ili bilo koji drugi organ, ne može donijeti odluku kojom će zabraniti da se na određenoj teritoriji, ovom slučaju entitetu, primjenjuje odluke Ustavnog suda, "bez obzira da li se te odluke dopadaju ili ne dopadaju, jer su one po samom Ustavu konačne i izvršne".

Poteze RS-a vidi kao "specijalan način secesije", jer se jedan dio teritorije isključuje iz jednog utjecaja državnog pravosudnog sistema odnosno ustavnog sistema.

"Šta su dalji koraci koji će uslijediti ili da li će uslijediti, to je pitanje. Ako uslijede onda se sigurno može reći da je to korak koji znači početak secesionizma odnosno secesije RS-a", kaže Pobrić i dodaje da smatra kako bi trebalo reagovati Tužilaštvo BiH, jer smatra da postoji osnovana sumnja da su počinjena određena krivična djela, upravo onih koji su inicirali donošenje takvog zakona.

"Ustavni sud BiH gubi legitimitet"

Tokom svog obraćanja, Dodik je između ostalog rekao da će se obračunati sa sudovima koji budu primjenjivali odluke Ustavnog suda.

"U trenutku kada neki sudija u recimo Trebinju ili Istočnom Sarajevu vrati neku odluku na novo odlučivanje po naredbi Ustavnog suda BiH, ukinućemo taj sud", upozorio je Dodik.

On je predložio svoje rješenje za rad Ustavnog suda, po kojem bi od devet sudija u njemu, tri bila iz RS, šest iz Federacije BiH (sa po tri Bošnjaka i Hrvata), te bi odlučivali prostom većinom u kojoj bi bio po jedan sudija iz svakog konstitutivnog naroda.

U ime predlagača, govorio je ministar pravde RS, Miloš Bukejlović, koji je rekao da "donošenjem odluka bez potrebnog broja sudija, Ustavni sud BiH gubi legitimitet".

"Neizbježno se postavlja pitanje kome i kakve odluke se donose. Da li predstavljaju samo odluke sudija iz jednog entiteta i međunarodne zajednice", postavio je pitanje Bukejlović.

Prema njegovoj interpretaciji, izmjenama pravilnika Ustavnog suda ostavlja se "širok i neregulisan prostor za donošenje odluka".

Šef Kluba opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) u NSRS, Vukota Govedarica, rekao je da "ne može da se otme utisku da ovo ne slušamo prvi put", te da je istu priču slušao kao poslanik "najmanje 15-20 puta".

On je podsjetio na ranije zakone i odluke koje je NSRS usvajala, pa nisu bili provedeni, a tiču se, između ostalog, osnivanja entitetske Agencije za lijekove.

Takođe je upozorio na paradoks da će ovaj zakon u konačnici vjerovatno završiti na Ustavnom sudu BiH.

Kako je došlo do ovoga?

Predstavnici većine u NSRS su 20. juna na konferenciji za novinare zaprijetili bojkotom Ustavnog suda BiH, nakon što je ovo tijelo izbrisalo član pravilnika koji propisuje da sjednicama na kojima se odlučuje o pitanjima ustavnosti zakona donesenih na nivou BiH ili nižim nivoima mora prisustvovati "najmanje jedan sudija iz Republike Srpske i troje sudija iz Federacije BiH".

Tada je Milorad Dodik dao rok Ustavnom sudu BiH do 23. juna u podne da povuče izmjene pravilnika, te da će u suprotnom pokrenuti proceduru usvajanja zakona o nepriznavanju odluka Ustavnog suda u RS – do čega je na kraju i došlo, jer se sud nije oglašavao.

Dodik je istakao da je sud promjenom načina odlučivanja narušio konstitutivnost naroda i ravnopravnost entiteta.

Vladajući u RS naročito spornima smatraju odluke Ustavnog suda u BiH o nepokretnoj imovini. Posljednja takva odluka je donesena 2. marta 2023., kada je privremeno van snage stavljen Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u RS.

Raspolaganje državnom imovinom u BiH je zabranjeno 2005. godine dok se ne donese zakon na državnom nivou, prema odluci tadašnjeg visokog predstavnika u BiH, Pedija Ešdauna (Paddy Ashdown).

Ko sačinjava Ustavni sud BiH?

Ustavni sud ostaje bez sudija iz RS, jer je Miodrag Simović početkom novembra prošle godine otišao u penziju, a NSRS nije izabrao novog, dok je Zlatko M. Knežević najavio da će do kraja godine otići u prijevremenu penziju.

Mato Tadić, izabran u federalnom Parlamentu, u penziji je od avgusta 2022. godine a još nije zamijenjen.

Ovo pravosudno tijelo čini devet sudija, od čega četiri (u praksi po dva Bošnjaka i Hrvata) imenuje Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, dva Narodna skupština Republike Srpske (u praksi dva Srbina).

Troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura i oni su stranci koji ne mogu biti državljani susjednih zemalja.

XS
SM
MD
LG