Dostupni linkovi

Tužioci: Dogovor Lagumdžija-Dodik zaustavlja borbu protiv kriminala i korupcije


Zlatko Lagumdžija i Milorad Dodik

Zlatko Lagumdžija i Milorad Dodik

Dogovor lidera SDP-a i SNSD-a, Zlatka Lagumdžije i Milorada Dodika, postignut prošle sedmice, o tome da će glavne tužioce na svim nivoima vlasti imenovati predstavnici vlasti, i početkom ove sedmice nailazi na brojne osude.

Razlozi za reagovanje su višestruki. Tim prije jer je taj posao do sada obavljalo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, institucija čiji je zadatak da osigura nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe.

Novi politički dogovor “šamar” je i međunarodnoj zajednici koja je i idejni tvorac pravosuđa na državnom nivou, a, uostalom, poglavlje pravosuđa je najbitniji dio pregovaranja sa Evropskom unijom. Izbor tužilaca na osnovu odluke predstavnika zakonodavne vlasti na nivou entiteta, ocjenjuju pravni stručnjaci, korak je unazad za bosanskohercegovačko sudstvo.

U posljednjih deset godina međunarodna zajednica donirala je milione eura kako bi omogućila nezavisno i profesionalno pravosuđe u Bosni o Hercegovini. I sve to nakon što je, prije deceniju, visoki predstavnik u BiH proglasio zakone o osnivanju tužilaštva i suda na državnom nivou. No, to nije zasmetalo Zlatku Lagumdžiji i Miloradu Dodiku, socijaldemokratskim liderima, da sve navedeno “bace niz vodu”. Upravo su to dogovorili prošle sedmice potpisavši dokument prema kojem će glavne tužioce, na svim nivoima, umjesto Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, imenovati predstavnici vlasti.

Sporazum je, u startu, naišao na neodobravanje nevladinog sektora, javnog mnijenja, ali i međunarodnih zvaničnika i pravnih stručnjaka. Među prvima su se oglasile ambasade Norveške i Švedske.

„Norveška u potpunosti podržava Visoko sudsko i tužilačko vijeće jer smatramo da ono može osigurati da izbor tužilaca bude zasnovan na zaslugama, a ne na stranačkoj pripadnosti. Zabrinuti smo najnovijim političkim prijedlogom kojim se potkopava nadležnost Visokog sudskog i tužilačkog vijeća“, kaže ambasadorka Norveške Vibeke Lilloe.

Posebno bih naglasio značaj da se reforme u pravosuđu ne smiju vraćati nazad, niti da se smiju podrivati nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća“, navodi ambasador Švedske Bosse Hedberg.

Ovakve, ali i izjava Peter Sørensena, specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH, kako bh. pravosuđe mora biti nezavisno, nisu pretjerano dojmile ni Lagumdžiju ni Dodika. Ovaj drugi, doduše, nema ni razloga da objašnjava potpisano, jer već godinama radi sve kako bi “oslabio” uticaj državnih sudskih institucija. I tada, ali i danas, Dodik tvrdi kako nikave pravosudne institucije ne trebaju biti na državnom, već na entitetskom nivou:

„Nemoguće je prihvatiti zdravorazumski da jedna špekulativna komisija, kakav je Visoki sudski i tužilački savjet koji je pod uticajem stranaca, ima više javne odgovornosti nego što ima parlament.“

Milorad Novković

Milorad Novković

I Dodik i Lagumdžija navode kako tužioce u susjedstvu i Evropi biraju parlamenti, braneći na taj način dogovor u dijelu koji se odnosi na pravosudne institucije. No, da li je to baš tako? Milorad Novković, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, ističe kako samo dvije države u Evropi imaju izbor sudija i tužilaca kakav predlažu Lagumdžija i Dodik.

„Nije razlog i ne stoji činjenica koja je iznijeta da je to u regiji i da je to u većini evropskih zemalja. Mislim da to nije u skladu sa Venecijanskom komisijom, da nije u skladu sa sporazumom koji je zaključen između entiteta i Vijeća ministara“, naglašava Novković.

Tužiteljica Hajrija Hadžiomerović Muftić kaže: „Sporazum između dvojice lidera političkih partija kojim se izbor tužitelja vraća u skupštine entiteta i kantona/županija, predstavlja vraćanje unazad, i protivi se demokratskim trendovima.“

SNSD je stao iza svog lidera i njegovog potpisa na sporazumu sa SDP-om, no u toj stranci nije bilo jedinstva. Suzdržan prilikom glasanja, na istu temu, bio je Slobodan Popović, član Predsjedništva SDP-a. Za RSE Popović navodi razloge:

„Ako se pozivamo već na nečije iskustvo, onda moramo preuzeti kompletnu proceduru od momenta kad se raspiše konkurs za izbor na neku javnu poziciju do momenta kad se izabere, a ne uzmemo samo onaj dio koji nama odgovara,a aostalo zaboravimo kao da i ne postoji. Na taj način se ne može obezbijediti nezavisnost ni sudija, ni tužilaca, ni revizora, ni bilo koga ko funkcionalno treba da radi posao kojim treba da se kontroliše kako se štiti javni interes, kako se poštuje zakon i ko radi suprotno od toga. Nama ljudi sa pozicija potpredsjednika stranaka idu na pozicije u sudstvu - Seada Palavrić i Mirsad Ćeman su sa pozicije potpredsjednika SDA ušli u Ustavni sud, Krstan Simić je sa pozicije potpredsjednika SNSD-a ušao u Ustavni sud, Džerald Selman je postao predsjednik Ustavnog suda RS sa pozicije ministra pravosuđa, Zoran Lipovac je izabrao sam sebe sa pozicije delegata u hrvatskom klubu u Vijeću naroda RS i njegov glas je bio odlučujući u izboru pet ljudi. Dakle, tu praksu mi moramo onemogućiti.“

Da li je Zlatko Lagumdžija udovoljio interesima Milorada Dodika zarad, kako javnost spekuliše, ostanka u ministarskoj fotelji, ili je nešto drugo u pitanju, u ovom trenutku teško je reći. No, šta će se desiti ukoliko njihov sporazum bude dobio podršku, odgovor daje profesor ustavnog prava Kasim Trnka:

Kasim Trnka

Kasim Trnka

“Značilo bi to da bi kriminalne grupe uživale, praktično, zaštitu kriminalizovanih dijelova vladajućih političkih stranaka i postojećeg političkog establišmenta, koji bi ih, na neki način, štitio i ne bi pokretao postupke za određene kriminalce i kriminalne grupe. U tom slučaju bi bila u potpunosti zaustavljena borba protiv kroupcije i brojnih drugih oblika kriminala.“

Sporazum Dodik - Lagumdžija načelno su podržali predsjednici dva HDZ-a, o čemu će, kako je najavljeno, biti riječi na ovosedmičnom sastanku nove parlamentarne šestorke. No, da će nešto tokom susreta biti promijenjeno, teško je povjerovati. Zbog toga oči javnosti su uprte u međunarodnu zajednicu, prvenstveno visokog predstavnika, od koga se očekuje da sporazum Dodik - Lagumdžija proglasi nevažećim, bar kada je u pitanju izbor sudija i tužilaca.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG