Dostupni linkovi

logo-print

Kritike dogovora Dodik - Lagumdžija: Atak na pravnu državu?


Zlatko Lagumdžija i Milorad Dodik

Zlatko Lagumdžija i Milorad Dodik

Predstavnici međunarodne zajednice u BiH i opozicione političke stranke oštro kritikuju dijelove dogovora o programskoj saradnji SDP-a i SNSD-a. Dogovor, podsjećamo, predviđa do 2014. godine smanjenje ovlasti Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) i njihovo prepuštanje parlamentima na različitim nivioma vlasti.

Hoće li dogovor SNSD-a i SDP-a BiH prekršiti aktuelni Zakon o Elektroprenosu i stavlja li se njime pod političku kontrolu pravosuđe u zemlji načinom na koji bi se ubuduće birao glavni tužilac, glavno je pitanje kojim se bave politički i međunarodni krugovi u BiH. Najviše bojazni ide u pravcu toga da parlament bira glavnog tužioca.

Iako se iz Ureda visokog predstavnika u četvrtak cijeli dan čekala reakcija na dogovor dvije stranke, uslijedilo je relativno blago saopštenje visokog predstavnika Valentina Inzka, koji je pozdravio "povratak političkom dijalogu kojim se utire put ka okončanju previranja na državnom nivou", ali i upozorio da je “od suštinskog značaja da političke stranke i institucije podržavaju principe demokracije, dobre uprave i vladavine zakona".

"Pravosuđe, državna služba zasnovana na sposobnostima i Centralna banka primjeri su institucija koje moraju biti nezavisne i apsolutno slobodne od političkog utjecaja, kao što ne može biti ni sumnji u pravičnost i transparentnost izbora”, poručio je u saopštenju Inzko, te naveo kako je "neprihvatljiv svaki pokušaj poništavanja prethodno provedenih reformi, te slabljenja postojećih državnih institucija".

Premijer Federacije BiH i učesnik pregovora u delegaciji SDP-a BiH Nermin Nikšić smatra da u prijedlogu da Parlament bira glavnog tužioca nema ništa loše.

„Ne mislim da je to korak unazad. U ovom trenutku imamo tužilaštva koja objektivno ne odgovaraju nikome osim VSTV-u, u kome opet sjede advokati koji zastupaju svoje stranke u sudovima kod tih istih tužilašatava. Ja ne vidim u čemu bi bio problem, ako vlada odgovara, da parlamentima račune polažu tužioci“, kaže Nikšić.

No, Norveška se ambasada u BiH ne slaže s obrazloženjima lidera navodeći da VSTV može osigurati da izbor sudija bude zasnovan na stručnosti, a ne na političkoj pripadnosti. Ova reforma treba biti nepovratna, smatraju u Ambasadi Norveške.

Ni predsjednik VSTV Milorad Novković ne slaže se s takvom praksom:

„To je suprotno sporazumu koji je zaključen između vlada FBiH i RS-a i Vijeća ministara BiH. Bez restruktuiranja toga sporazuma to se ne može ostvariti.“

Plan je također i da tužioci, koje je birao parlament, sami biraju svoje saradnike koji bi, kako navodi sporazum, prošli skrining VSTV-a. BiH se vraća unazad, a borba protiv kriminala zaustavlja, navodi predsjednik SDA Sulejman Tihić:

„Ima za cilj stavljanje tužilaca pod politički uticaj i kontrolu radi zaštite svoga kriminala.“

Dok predsjednici SNSD-a i SDP-a BiH Milorad Dodik i Zlatko Lagumžija pravdaju postupak da parlamenti imenuju glavne tužioce pozitivnom praksom iz regiona ili zapadnih zemalja poput Italije, činjenica je da je BiH uveliko ispred ovih zemalja kada je u pitanju neovisnost pravosuđa, navodi dekan sarajevskog Pravnog fakulteta Borislav Petrović.

„Ovaj dosadašnji naš sistem funkcioniranja našeg pravosuđa je ipak postigao visok stupanj profesionalnosti pravosudne funkcije u smislu načina izbora sudija i tužitelja. Ne kažem da i to ne bi moglo bolje“, kaže Petrović.

Podjela sredstava Elektroprenosa

Ipak, činjenica je i da se u Hrvatskoj trenutno vode žestoke polemike oko uloge Mladena Bajića, glavnog državnog tužitelja, u slučaju Sanader, te da je italijansko tužilaštvo zakazalo kada je u pitanju slučaj Berluskoni.

Pravni ekspert Goran Šimić navodi kako ionako BiH nema snage da sudi visokopozicionirane zvaničnike, te da poslije političkog upliva pogotovo to neće moći:

„Iako svi stalno trubimo korupcija, javni tenderi, nabavke itd., mi se ne možemo sjetiti u pet godina da smo imali jedan ozbiljan proces protiv bilo koga ko je tako postupao. S ovim sigurno pravimo i veliki iskorak nazad.“

Reakcije su negativne i kada je u pitanju dogovor o raspodjeli sredstava Elektroprenosa BiH. Dogovoreno je da se dobit preduzeća podijeli između entiteta.

„Za podršku javnim finansijama u tim entitetima“, kaže predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

„A da s druge strane sredstva koja imamo za Elektroprenos budu osnovica za jedan ozbiljniji investicioni zahvat u Elektroprenosu koji treba da prevazilazi cifru sredstava koja sada imamo“, navodi predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija-

Ovo u prevodu znači da bi novac bio usmjeren u finansiranje administracije, dok bi se za projekte dizali krediti. Predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić protiv je ovakve prakse.

„Za mene je neprihvatljivo da se ta sredstva koriste za bilo kakvu javnu potrošnju, odnosno za krepljenje deficita. Za investiranje u okviru tog elektroenergetskog sektora DA“, kaže Čavić.

Ovo je u suprotnosti i s važećim zakonom donesenim 2004. godine, da se sredstva od dobiti ne mogu podići prije 2014. godine. Na ovo je nedavno ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirka Šarovića upozorio i generalni direktor Evropske komisije za proširenje Stefano Sanino. Sanino je izrazio zabrinutost zbog izmjena zakona koje idu u istom pravcu kao i dogovori lidera, jer bi za Evropsku komisiju to moglo ugroziti sigurnost opskrbe BiH električnom energijom. Bez obzira na stav Evropske komisije, Šarović, iako ne zna detalje sporazuma, podržava ga:

„Ako je napravljen dogovor koji bi omogućio deblokadu rada ove kompanije, donio boljitak, zašto ne bih bio za to?“

Dogovori lidera su problematični iz nekoliko razloga, navodi analitičar Međunarodne krizne grupe Srećko Latal:

„Trošiti pare iz institucije javnih preduzeća i ustanova na kupovinu socijalnog mira je apsolutno pogrešno. Ono što je neophodno jeste podrška investicijama, razvojnim projektima, projektima zapošljavanja. Sljedeći problem je sa dogovorom vezano za izbor tužilaca od strane entitetskih parlamenata, što je direktno kontradiktorno sa postojećim zakonom“, kaže Latal.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG