Dostupni linkovi

Da li bi ponavljanje izbora u Beogradu donelo i nove izborne uslove?


'Krađa neće proći', 'Prodali ste izbore' i 'Beograd vas neće' pisalo na transparentima u Skupštini Beograda 19. februara. kada je trebalo da bude održana konstitutivna sednica, no u sali su se pojavili samo odbornici opozicionih koalicija "Srbija protiv nasilja" i NADA.
'Krađa neće proći', 'Prodali ste izbore' i 'Beograd vas neće' pisalo na transparentima u Skupštini Beograda 19. februara. kada je trebalo da bude održana konstitutivna sednica, no u sali su se pojavili samo odbornici opozicionih koalicija "Srbija protiv nasilja" i NADA.

Za sedam dana biće poznato da li će građani Beograda ići na ponovljene lokalne izbore.

Dok se čeka da li će gradska vlast biti formirana ili ne, opozicione stranke i domaći posmatrači ukazuju na to da pre novog izlaska na birališta moraju da se promene izborni uslovi.

Opoziciona lista "Srbija protiv nasilja" i koalicija Nacionalno demokratska alternativa (NADA) optužuju vlast za mahinacije tokom izbora 17. decembra i traže da se ponove. Neophodno je međutim, kažu, da se prethodno sprovede nezavisna međunarodna istraga o navodima o nepravilnostima. To je početkom februara zatražio i Evropski parlament u svojoj rezoluciji.

Dobrica Veselinović iz Zeleno-levog fronta, koji je deo najveće opozicione koalicije "Srbija protiv nasilja", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je opozicija fokusirana na ažuriranje biračkog spiska, ulogu Regulatornog tela za elektronske medije (REM), te suzbijanje funkcionerske kampanje.

Na pitanje, kada bi se najranije izbori mogli održati nakon što se prethodno unaprede izborni uslovi, Veselinović nije želeo da licitira datumima, već podvlači:

"Mislim da to jeste jedan deo do kog mora da se dođe u pregovorima ili medijaciji, a to je i ono što smo mi zahtevali i što stoji u rezoluciji Evropskog parlamenta: da se prvo uđe u istragu kako je do svega ovoga došlo, potom bi trebalo da usledi procesuiranje i popravljanje tih nepravilnosti, a onda bi mogao da usledi i dogovor oko toga kad će biti izbori", kaže Veselinović.

Rezolucijom koju je Evropski parlament usvojio 8. februara se od vlasti u Srbiji traži da omogući međunarodnu istraga o navodnim nepravilnostima tokom izbora 17. decembra 2023, sa posebnim osvrtom na izbore za Skupštinu grada Beograda i zbog navoda o organizovanim migracijama birača na lokalnom nivou.

Takođe se predlaže i suspenzija evropskih fondova, ukoliko se dokaže da su vlasti bile direktno umešane u izbornu prevaru.

Posmatračka misija CRTA iz Beograda je u izveštaju o vanrednim parlamentarnim, pokrajinskim i lokalnim izborima iznela tri preduslova koje je najpre neophodno ispuniti kako bi se uopšte moglo ući u popravku izbornog procesa:

"Za početak, potrebno je da država pokaže spremnost da sankcioniše sve one koji su učestvovali u izbornim prevarama", kaže za RSE Raša Nedeljkov, programski direktor CRTA-e.

"Dakle, tražimo odgovornost pre svega onih koji su učestvovali ili svojim nečinjenjem doprineli da krivična dela postanu način na koji se dolazi do izborne prednosti. To je prvi preduslov. Drugi je pitanje ažurnosti biračkog spiska, a treći je otvaranje Radio-televizije Srbije za različita mišljenja, dakle da Javni servis radi u javnom interesu, kako to zakon nalaže."

Država treba da sankcioniše sve koji su učestvovali u izbornim prevarama, naglašava Raša Nedeljkov
Država treba da sankcioniše sve koji su učestvovali u izbornim prevarama, naglašava Raša Nedeljkov

Nedeljkov dodaje da je teško proceniti koliko bi vremena bilo potrebno da se ispune ovi preduslovi, pošto je neophodno da postoji politička volja i spremnost zaposlenih u državnim institucijama i Javnom servisu da ispune ove preduslove.

"Ali to je nešto što u ovom trenutku ne vidimo, pre svega jer stranke koje čine vlast kategorički odbijaju da priznaju bilo kakve probleme u vezi sa izborima. U takvim okolnostima je potpuno bespredmetno pričati o bilo kakvim okvirima vremenskog karaktera", smatra Raša Nedeljkov.

Zoran Stojiljković, profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, kaže za RSE da opozicija ima izvesnu šansu da pobedi na ponovljenim izborima, ukoliko dođe do kakvih-takvih promena u izbornim uslovima kroz istragu koju je tražio i Evropski parlament.

On kaže da bi vlast mogla dati pristanak na istragu izbornih procedura u Beogradu, ali dodaje da će rok za neke ozbiljnije nalaze biti vrlo kratak.

"Nije realno očekivati da će se izborna klima bitnije poboljšati. Ona može malo da se izmeni i da se pokaže nešto više senzibiliteta za konkretnu ponudu koju opozicija ima", kaže Stojiljković.

Zoran Stojiljković ocenjuje da opozicija ima izvesnu šansu da pobedi na ponovljenim izborima, ukoliko dođe do kakvih-takvih promena u izbornim uslovima.
Zoran Stojiljković ocenjuje da opozicija ima izvesnu šansu da pobedi na ponovljenim izborima, ukoliko dođe do kakvih-takvih promena u izbornim uslovima.

Na izborima za Grad Beograd najviše mandata osvojila je Srpska napredna stranka – 49, ali ne i dovoljno da formira vlast. Opoziciona "Srbija protiv nasilja" osvojila 43. Koalicija NADA dobila je sedam mandata, izborna lista "Mi - Glas iz naroda" dobila je šest, dok je lista Socijalističke partije Srbije dobila pet odborničkih mesta.

Skupština grada Beograda ima 110 mesta i za formiranje vlasti je neophodno imati najmanje 56 odbornika.

Međutim, Lista "Srbija protiv nasilja", koju čini desetak opozicionih stranaka, u više navrata je tražila da se ponište rezultati beogradskih izbora zbog navoda o ozbiljnim nepravilnostima koje su izneli međunarodni i domaći posmatrači.

Kancelarija OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) je u preliminarnom izveštaju saopštila da su izbore obeležile neregularnosti, zloupotreba javnih sredstava, medijska dominacija predsednika države Aleksandra Vučića, negativna kampanja i širenje straha.

Kod Beogradske arene u Novom Beogradu je na dan izbora snimljeno na desetine autobusa koji su dovozili glasače iz susednih zemalja.

Prema istraživanjima koje je sprovela posmatračka misija CRTA, reč je o državljanima Srbije koji su imali fiktivne adrese prebivališta u Beogradu kako bi mogli da učestvuju na izborima u glavnom gradu. CRTA je ocenila da je to urađeno u obimu koji je "bitno uticao" na rezultate beogradskih izbora.

Garancija koja bi za opoziciju bila signal da se na eventualnim novim izborima neće ponoviti nepravilnosti bila bi, kaže Dobrica Veselinović, otvaranje biračkog spiska.

To je bio i zahtev studenata koji su nakon 17. decembra protestovali ispred Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, u čijoj nadležnosti je birački spisak.

"Transparentnost biračkog spiska, u smislu da se vidi koliko ljudi je prijavljeno negde i kako se menjaju adrese, jeste jedan od preduslova, ali ništa manje važno je situacija u medijima, kao i preuzimanje institucija od strane Srpske napredne stranke i u stvari rad celokupnog sistema na izbornoj kampanji za jednu stranku", kaže Veselinović.

Ovde se strukturno i daleko pre izbora dobijaju izbori time što se uslovljava deo biračkog tela, a deo biračkog tela se 'kupuje' privilegijama u klijentilističkim mrežama
- kaže Zoran Stojiljković.

Zoran Stojiljković smatra da će režim, za razliku od 17. decembra prošle godine, biti diskretniji u izvođenju izbornih mahinacija. On dodaje da se već godinama unazad pribegava različitim metodama za dobijanje glasova.

"Ovde se strukturno i daleko pre izbora dobijaju izbori time što se uslovljava deo biračkog tela, a deo biračkog tela se 'kupuje' privilegijama u klijentilističkim mrežama. Imate mogućnost da trošite mnogo više novca nego svi ostali zajedno i na taj način vršite indirektno uslovljavanje glasanja a da to ne mora da dovede do vidljivih oblika direktne kupovine", ukazuje Stojiljković.

RSE je povodom ove teme kontaktirao Miroslava Čučkovića, aktuelnog gradskog menadžera Grada Beograda i odbornika SNS-a, ali je on tražio da mu pitanja uputimo mejlom. Do zaključenja teksta nije odgovorio na pitanja RSE.

Nismo uspeli da dođemo ni do socijaliste Nikole Nikodijevića koji je u prethodnom sazivu bio predsednik Skupštine grada.

Vlast je u više navrata negirala da su postojale ozbiljnije izborne nepravilnosti, uz ocenu da su decembarski izbori bili najmirniji i najčistiji u poslednjih više godina.

Međutim, RSE je zabeležio svedočenje muškarca iz Rudog, grada na istoku BiH, koji je ispričao da je imao dva prebivališta – u Rudom i Beogradu, iako zakoni Srbije i BiH ne daju takvu mogućnost.

Takođe je rekao da je na dan izbora krajem 2023. zajedno sa još meštana Rudog dovezen autobusom u glavni grad Srbije, gde je dobio ceduljicu sa informacijama o lokaciji na kojoj će glasati.

Novinari RSE razgovarali su i sa pojedinim prevoznicima koji su na izborni dan vozili glasače iz Rudog, ali i iz drugih bh. gradova poput Foče, Višegrada, Novog Goražda i Čajniča.

Novi izbori još uvek neizvesni

Još nije do kraja nemoguća i druga opcija – formiranje vlasti u gradu. U Skupštini grada je 19. februara trebalo da bude održana konstitutivna sednica, no u sali su se pojavili samo odbornici opozicionih koalicija "Srbija protiv nasilja" i NADA.

Novi pokušaj konstituisanja gradskog parlamenta zakazan je za 1. mart.

Pokret "Mi – Glas iz naroda", čiji je najistaknutiji član antivakser i teoretičar zavere Branimir Nestorović, je na izborima u Beogradu dobio šest mandata i pozicionirao se kao tas na vagi koji će odlučiti da li će biti formirana vlast u glavnom gradu.

Predstavnici ovog pokreta su u više navrata poručivali da neće biti ni u kakvoj koaliciji ni sa vladajućom Srpskom naprednom strankom niti sa najjačom opozicionom listom "Srbija protiv nasilja".

Međutim, Nestorović je 19. februara izjavio da svu dva odbornika "odbegla" iz njegovog pokreta i da su ubrzo nakon izbora prekinuli komunikaciju sa ostalim članovima.

U javnosti se spekuliše da bi ta dva odbornika mogla dati podršku vlasti naprednjaka i socijalista, koji zajedno imaju 54 odbornika, što je nedovoljno da formiraju vlast.

Beograd i dalje bez vlasti, novi pokušaj konstituisanja u martu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:18 0:00

'Delimično legitimna većina'

Nosilac liste Socijalističke partije Srbije i kandidat te stranke za gradonačelnika Beograda na decembarskim izborima Toma Fila izjavio je 20. februara da su četiri odbornika sa drugih lista potvrdila socijalistima i naprednjacima da bi podržala formiranje gradske vlasti u Beogradu.

On je, međutim, rekao da SPS i SNS žele da cela lista "Mi – Glas iz naroda" podrži novoformiranu beogradsku vlast jer bi tako legitimitet bio potpun.

Predsednik Srbije i visoki funkcioner SNS-a Aleksandar Vučić je 18. februara izjavio da SNS i SPS imaju većinu koja je "više nego legalna, čak i delimično legitimna u ovom trenutku", te da će se ići na nove izbore, ukoliko ne bude postignut dogovor sa Nestorovićevom listom.

U međuvremenu je došlo do previranja unutar pokreta "Mi – Glas iz naroda" koji je saopštio 21. februara da su ga napustila dvojica osnivača, Branimir Nestorović i Aleksandar Pavić, nakon neuspelog dogovora oko budućeg rukovodstva stranke, u koju taj pokret želi da preraste. Nestorović i Pavić su to demantovali, navodeći da su napustili samo sastanak i dodali da ne planiraju da pokret prepuste drugima.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG