Dostupni linkovi

logo-print

Bivši SDP-ovci: Socijaldemokratija u raljama oholosti


Zlatko Lagumdžija

Zlatko Lagumdžija

Prve reakcije, ali i emocije užeg rukovodstva SDP-a Bosne i Hercegovine, vezane za debakl na izborima, su se smirile. Ostavke čelnih ljudi unutar te političke partije su povučene, a lider Zlatko Lagumdžija ostao je na poziciji predsjednika, barem do vanrednog kongresa u decembru.

No, ono što je ostalo kod velikog dijela javnosti i simpatizera stranke je gorčina da, kako sada stvari stoje, SDP lekciju nije naučio, ali i da zbog takvog bahatog ponašanja čelnih ljudi, postoji mogućnost da ideja socijaldemokratije iščezne sa ovih prostora.

To potvrđuju i nekadašnji SDP-ovci koju su stranku napustili prije 12 godina zbog samoljublja Zlatka Lagumdžije.

Pored Nijaza Durakovića, 2002. na kongresu stranke, 50% rukovodstva je partiju napustilo. Svi do jednog su ostali vjerni socijaldemokratskoj ideji i kako kaže Nijaz Skenderagić, uopšte mu nije drago što je stranka, koju je osnovao, došla na grane na kojima je.

„Moje kolege i ja smo još prije dvanaest godina ukazivali kuda vodi takva jedna, po nama, pogrešna i autoritarna politika. Nažalost, sada smo u situaciji da treba razmišljati kako i na koji način spašavati uopće ideju socijaldemokratije i same stranke“, kaže Skenderagić.

I za bivšeg SDP-ovog čelnika Seada Avdića, ta stranka je očekivano doživjela krah na izborima ove godine. Prema njegovim riječima, može se govoriti i o zasluženom debaklu, a navodi i zbog čega.

„Zato što oholost vlasti i potiskivanje socijaldemokratske ideje i, ja bih rekao, načina života u sklopu toga, je generisao niz propusta takvog karaktera da je Lagumdžija kao aktuelni predsjednik, još uvijek, praktično ovu državu doveo na rub raspada. To je ono što je bila implikacija politike SDP-a“, navodi Avdić.

Miro Lazović

Miro Lazović

Miro Lazović, ratni predsjednik Skupštine Bosne i Hercegovine i jedan od vodećih ljudi u SDP-u tokom i poslije rata, ne krije razočarenje što su se sadašnji čelni ljudi stranke otuđili od društvene realnosti i problema građana.

U parolama stranke tokom predizborne kampanje 2010. „Država za čovjeka“ ili „Pravda za čovjeka“, čovjek se izgubio u interesnoj politici vrha SDP-a, a s ciljem da se situiraju njeni pojedinci, ali i stranka u korištenju javnih dobara, kaže Lazović.

„Građani su kaznili tu politiku SDP-a i prepoznali su da to nije ona politika koja je obećavana 2010. I zbog toga za mene nisu rezultati izbora SDP-a iznenađujući, ali sam razočaran u kontekstu da sve što je socijaldemokratske orijentacije, na neki način, kažnjeno, tako da je i moja partija - Unija socijaldemokrata, kolateralna šteta napada na SDP, odnosno na crvenu boju“, smatra Lazović.

Bez SDP-a teško sačuvati državu

Ako je to tako, kako tvrdi Lazović, onda je i pitanje - može li socijaldemokratija preživjeti kao ideja na bosanskohercegovačkoj političkoj i društvenoj sceni i šta će to u konačnici značiti za Bosnu i Hercegovinu i duboko podijeljeno ovdašnje društvo? O tome Nijaz Skenderagić kaže:

„Apsolutno su jake snage koje žele nestanak socijaldemokratije, jer kada nestane socijaldemokratija ovakva kakva jeste, onda je lakše raditi na uništavanju, destrukciji i nestanku države Bosne i Hercegovine. Bez jedne jake multietničke partije, kakav je SDP bio, teško će biti sačuvati državu Bosnu i Hercegovinu. Zato ja mislim da odatle ovoliki interes javnosti u cjelini kuda, kako i na koji način će ići dalje socijaldemokratija u Bosni i Hercegovini“, ocjenjuje Skenderagić.

„Moj grad Tuzla 2001. je bio utočište socijaldemokratske ideje, bio najsnažnija poluga Socijademokratske partije. Međutim, ako uzmete u obzir da su 2014. u Tuzli izgubili 15 hiljada glasača, onda se možete zabrinuti šta se to događa sa SDP-om“, kaže Sead Avdić.

Kakav će biti ishod kongresa SDP-a i da li će do tada vrh stranke prepoznati odgovornost zbog izbornog kraha, znaće se u decembru kada će biti održan.

Ono što je procurilo u javnosti je da već sada neki članovi rukovodstva žele preći u Demokratsku frontu, stranku koju je osnovao Željko Komšić, desna ruka Zlatka Lagumdžije do prije dvije godine. Zbog neslaganja sa Lagumdžijinim odlukama, Komšić je stranku napustio, a ove godine njegova partija osvojila je treće mjesto po broju osvojenih glasova.

Iako je nakon izbora Lagumdžija javno ponudio Komšiću ujedinjenje, a ovaj glatko odbio, bivši SDP-ovci, pak, misle, kako ideja socijaldemokratije može preživjeti jedino ujedinjenjem svih stranaka u Bosni i Hercegovini koje baštine tu tradiciju.

„Ovi porazni rezultati unutar SDP-a, mislim da će dovesti veliki broj ljudi na poziciju potrebe objedinjavanja socijaldemokratske ideje. Nju zaista treba osvježiti, obnoviti, ojačati i predstaviti građanima kao prihvatljivu i poželjnu političku opciju. Uvjeren sam da će se nakon kongresa SDP-a pojaviti novi ljudi i nove snage koji će vući konce ka objedinjavanju socijaldemokratije. Ukoliko to ne učine, socijaldemokratska partija ići će silaznim putem i bojim se da će doživjeti sudbinu, možda, Stranke za BiH, ili nekih drugih političkih organizacija koje su u opadanju“, zaključuje Lazović.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG