Dostupni linkovi

logo-print

SDP BiH između promjena i propasti


Zlatko Lagumdžija, ilustrativna fotografija

Zlatko Lagumdžija, ilustrativna fotografija

Nakon što su u četvrtak kasno poslijepodne ostavke na vodeće funkcije u SDP-u podnijeli Nermin Nikšić i Damir Hadžić, istog dana kasno uveče je održan i vanredni sastanak najužeg rukovodstva te stranke. Dogovoreno je da u ponedjeljak bude sazvan Glavni odbor, a nakon toga održan i kongres stranke. Analitičari ocjenjuju kako je katastrofalan izborni poraz do jučer vodeće političke partije u BiH posljedica lošeg vođenja stranke, ne samo Zlatka Lagumdžije, već i uskog kruga ljudi oko njega. Ostavke vodećih ljudi u SDP-u smatraju licemjernim, s obzirom na to da su sve ove godine aminovali svaku odluku koju je njihov lider donosio.

Džaba su bosanskohercegovačka javnost i brojni akademski radnici godinama kritikovali vođenje SDP-om Zlatka Lagumdžije. Nije bilo dovoljno ni to što je tokom proteklih 17 godina stranku napuštao jedan po jedan čelni čovjek te političke partije. Nisu pomogle ni riječi njenog dugogodišnjeg prijeratnog i ratnog predsjednika Nijaza Durakovića, koju je dao krajem jula 2002. na Kongresu stranke.

„Dajem neopozivu ostavku na članstvo u SDP, na članstvo u Predsjedništvu, i neka vam je sa srećom. Izaberite kako ste i režirali, Lagumdžiju, i time ćete sahraniti SDP na ovim prostorima!“

Sve ovo što je preminuli profesor Duraković rekao prije dvanest godina stranci se obistinilo ovih dana. Debakl SDP-a koji se desio na opštim izborima i gubitak vlasti, potakli su najuže rukovodstvo da podnese ostavke. Dali su ih najodaniji Lagumdžijini ljudi - Nermin Nikšić i Damir Hadžić. Jedan na mjesto generalnog sekretara, a drugi na poziciju potpredsjednika.

„Razlog moje ostavke nije traženje ostavke predsjednika SDP-a, već čin suodgovornosti. Mislim da svi moramo podnijeti odgovornost.“

„Ovaj čin koji smo napravili Nermin Nikšić i ja podnošenjem ostavki, ustvari je upravo ono o čemu je on i govorio, to je jedna moralna obaveza koju svi zajedno imamo.“

Dvije ostavke u stranci „uzdrmale“ su najuže rukovodstvo, ali čini se ne i Zlatka Lagumdžiju, njenog lidera. U svom maniru, kojeg njeguje već godinama, novinarima je saopštio da ostavku ne može dati, jer ga je izabrao Kongres.

„SDP nije Konkordija, ja nisam kapetan Konkordije koji će napustiti taj brod prije nego sve jedan putnik bude na sigurnom.“

Lagumdžiji mnogi, svih ovih godina, zamjeraju bahatost, bezosjećajnost i uništavanje ideje socijaldemokratije zarad unutarstranačkih i ličnih interesa. Na pitanje kako to komentariše, on odgovara:

„To su ljudi koji nemaju iza sebe apsolutno nikakvu odgovornost. Ja im želim sreću, ja im želim da i dalje budu kritični prema SDP-u, ali neki od njih me time prozivaju, što kažu 'otkad je gavran pocrnio'. Nek' sjašu više.“

Željko Komšić

Željko Komšić

No, nije Lagumdžija jedini krivac za sve ono što se proteklih godina dešava u stranci. Da su „kola krenula nizbrdo“ pokazao je odlazak prije više od deceniju barem desetak ljudi iz vrha stranke. Kulminiralo je napuštanjem funkcije u stranci Željka Komšića, najbližeg Lagumdžijinog saradnika, kojeg su mnogi vidjeli i njegovim nasljednikom. Evo šta je tada izjavio zbog čega napušta stranku.

„Ja sam dao ostavku na mjesto potpredsjednika iz osjećaja odgovornosti prema tih tristotinjak hiljada ljudi koji su glasali, što za SDP, što za mene. Nisam mogao da odgovorim tim ljudima na pitanja koja su mi postavljali, a imali su pravo da postavljaju, jer su išli sa pitanjima kao: šta je ovo, vi ste u kampanji pričali jedno, a sada radite drugo. Ja nisam imao odgovora na ta pitanja.“

Nakon što se situacija oko Komšića stišala, Lagumdžiju su i dalje „tetošili“ oni koji danas daju ostavke i traže od njega da to isto učini. Ovakav potez analitičari ocjenjuju licemjernim, upravo iz razloga što su ti isti podjednako odgovorni, ne samo za to što je SDP izgubio na izborima, već što su se ponašali na identičan način kao i on.

„Ovaj njihov čin je neka vrsta pokušaja da spase svoj upitni moralni kredibilitet. Niti ta stranka ima šanse da sa postojećom partijskom oligarhijom, ma ko od njih bio predsjednik SDP-a, izađe u proces demokratizacije te partije, niti ta stranka ima šanse da sa postojećom partijskom oligarhijom, sa

Enver Kazaz

Enver Kazaz

svim tim Lagumdžijinim poslušnicima, okupi lijevu političku scenu u Bosni i Hercegovini“, kaže profesor Enver Kazaz.

Profesor Slavo Kukić pojašnjava:

„Nije on kapetan Konkordije, ali on je od čitavog broda napravio Konkordiju. Vi imate u tijeku jučerašnjeg dana masu ostavki ljudi koji su bukvalno Lagumdžijini klonovi, i koji su te ostavke podnijeli da bi se sutra na kongresu pobjednički vratili. Dogodi li se tako, SDP će i dalje srljati.“

Za dvadesetak dana biće održan Kongres SDP-a na kojem će se, kako sada stvari stoje, birati novi predsjednik. Zlatko Lagumdžija je već najavio da se na tu poziciju neće više kandidovati, ali nije rekao da li će ostavku tom tijelu podnijeti. Nepoznanica je i da li će se neko od njegovih dojučerašnjih prvih saradnika prijaviti za izbor na tu funkciju, jer to bi, kako ocjenjuju analitičari, značilo i kraj SDP-a u Bosni i Hercegovini. Kako onda da se stranka konsoliduje i vrati povjerenje koje je izgubila, i koji bi trebali biti sljedeći potezi, pojašnjava profesor Kukić.

„Ne nađe li SDP unutarnje snage da se zahvali Zlatku Lagumdžiji, i ne samo Zlatku Lagumdžiji nego čitavom njegovom užem timu koji je podjednako odgovoran kao i Zlatko Lagumdžija, onda će SDP zaista postajati marginalna stranka. Tamo je masa ljudi koji od politike žive i ja nisam siguran da će oni svoju personalnu egzistenciju staviti u pozadinu. Ali sasvim je izvjesno, ne nađe li SDP snage da se svemu tome odupre, nužno mu slijedi marginalizacija.“

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG