Dostupni linkovi

logo-print

Slučaj "Informer": Kako se zaštiti od medijskog linča


Protest protiv poziva na linč Vanje Ćalović, jun 2014

Protest protiv poziva na linč Vanje Ćalović, jun 2014

Pravna nemoć države da stane na put medijskoj stigmatizaciji pojedinaca, vidljiva na primjeru brutalne kampanje tabloida Informer protiv civilne aktivistkinje Vanje Ćalović, pokrenula je razne inicijative, uključujući i zahtjev da se kleveta ponovo kriminalizuje, ali se djelotvorno rješenje protiv javnog linča i dalje ne nazire.

Brutalna medijska kampanja tabloida Informer protiv direktorice MANS-a Vanje Ćalović, koja je poznata kao oštra kritičarka crnogorskih vlasti, naišla je na glasnu osudu stranih ambasada, pojedinaca, poslanika, novinarskih udruženja i organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava, kao i na jednoglasan zahtjev da se ta visednevna kampanja obustavi.

Reagujući na te zahtjeve državno tužilaštvo je poseglo za raspoloživim mjerama - pozivajući se na Zakon o medijima, zatražilo je od suda zabranu distribucije vec objavljenih tekstova. Taj zahtjev koji podrazumijeva zabranu spornih sadržaja koji su već ugledali svjetlo dana u ovoj dnevnoj novini, ogolio je pravnu nemoć države da stane na put kampanji Informera koji je nastavio sa stigmatizacijom Ćalovićeve, iako mu je identična mjera bila izrečena i ljetos zbog tekstova sa istom spornom temom.

Nemoć institucija da zaštite pojedinca od medijskog linča i progona bila je povod za više inicijativa. Nakon krivične prijave koju su protiv tabloida Infoemer i glavnog i odgovornog urednika tih novina, Novaka Uskokovića podnijele poslanice dvije opozicione stranke, Vrhovnom državnom tužilaštvu dostavljena je i inicijativa 17 predstavnika civilnog sektora koji traže zabranu svih budućih izdanja koja krše osnovna ljudska prav i slobode. Potpisnica inicijative Ana Novaković iz Centra za razvoj nevladinih organizacija prizanje da sene radi o idealnom rješenju.

„Naša inicijativa odnosi se na to da se ova odluka suda ne odnosi samo na zabranu distribucije ovog, vec objavljenog, konkretnog sadržaja Informera, već i na sve buduće slične programske sadržaje. Dakle, direktno i po automatizmu. Naša inicijativa je nažalost ograničena pravnim istemom i Zakonom o medijima koji bi pod hitno trebalo da se mijenja i da se propišu mnogo drastičnije kazne za kršenje Ustavom zagarantovanih prava. Samo tako možemo obezbijediti bolju zaštitu. Do tada ova inicijativa predstavlja jedno prelazno rješenje“.

Pokušaj vraćanja klevete u krivični zakon

Uporedo, ovaj slučaj bio je povod da poslanice dvije opozicione i jedne vladajuće stranke Parlamentu dostave predlog da se davno dekriminalizovana uvreda i kleveta ponovo vrate u krivični zakonik. Draginja Vuksanović iz vladajuće socijaldemokratske stranke:

„Mi vjerujemo da i pored toga što postoji građanska tužba, da će se s obzirom na kazne koje predviđa buduće krivično djelo klevete i uvrede, više voditi računa o tome šta će se pisati i govoriti“.

Naša sagovornica Ana Novaković, međutim, kaže da ne bi bilo dobro da ovaj slučaj bude iskorišten za vraćanje nekih anahronih rješenja.

„Kriminalizacija klevete bi nas po mom dubokom uvjerenju vratila u neka vremena koja su bila jako loša po slobodu mišljenja i izražavanj i iskreno vjerujem da to nije u skladu sa onim što su osnovna ljudska i ustavom zagarantovana prava.“

Odgovarajući na pitanje kao efikasno zaštititi pojedinca od medijske stigmatizacije Dragoljub Vuković kaže da dio odgiovora leži u prevenciji. On smatra da bi ozbiljno, demokratsko društvo moralo da ima institucionalizovane mehanizme preveniranja problematičnih medija i medijskih sadržaja, kao što je to recimo bio slučaj u staroj Jugoslaviji.

Kad su se počeli pojavljivati mediji koji su po svom sadržaju bili ono što mi danas nazivamo tabloidima, ond aje država dozvoljavala njihovo pojavljivanje ali su bili oporezovani po mnogo strožijem sistemu kao – šund i kič. Tako je društvo destimulisalo one koji su htjeli da ulažu novac i zarađuju na taj način“.

Vuković kaže da je vrlo složeno pitanje kako izaći iz postojećeg problema jer je nemoguće predvidjeti šta će koji medij objaviti, ukoliko u medijima ne postoji cenzor, što bi, kaže Vuković, naravno bilo katastrofalno.

„Onda preostaje samo da se društvo od toga brani kroz ozbiljne strukovne organizacije, profesionalne organizacije, novinarske, izdavačke i da se onaj ko zloupotrebljava moć kao vlasnik medija stavi na stub srama i da se izloži poruzi društva“.

  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG