Skupština Republike Srpske (RS) na posebnoj sjednici u petak, 29. marta, nekoliko časova iza ponoći, usvojila je Nacrt izbornog zakona tog bh. entiteta, čiji tekst predviđa prisvajanje nadležnosti Bosne i Hercegovine u sprovođenju izbora u zemlji.
Usvojen je i zaključak kojim se predviđa 15 dana za javnu raspravu, nakon čega bi Skupština RS trebala tokom aprila razmatrati i prijedlog Izbornog zakona RS.
Od završetka rata u BiH 1995. godine entiteti nemaju nadležnost, niti provode izbore na teritoriji cijele BiH. Ni Ustav BiH ne pominje entitetsku nadležnost za sprovođenje izbora.
Pred početak sjednice Milorad Dodik, predsjednik RS naveo je kako želi da se predstojeći lokalni izbori na teritoriji tog bosanshohercegovačkog entiteta provedu po entitetskom Izbornom zakonu.
"Donošenjem ovoga zakona mora ići odluka da se neće primjenjivati odluke Centralne izborne komisije BiH za lokalne izbore, za izbor narodnih poslanika u Narodnu skupštinu, Dom naroda parlamenta BiH, za predsjednika i potpredsjednike Srpske, te da se naloži opštinama da se onemogući korištenje prostorija za izbore koje bi organizovala ova komisija", rekao je Dodik poslanicima.
Nova posebna sjednica počela je odmah nakon sjednice na kojoj su poslanici usvojili zaključak kojim traže poništavanje svih odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Christiana Schmidta u roku od sedam dana.
U suprotnom je zaprijećeno napuštanjem predstavnika iz RS u svim državnim institucijama odlučivanja.
Radi se o zaključku kojeg je predložio Milorad Dodik, proruski predsjednik RS, koji je pod sankcijama Sjedinjenih Država i Velike Britanije zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma.
Dodik je rekao da "Centralna izborna komisija BiH može opstati, pod uslovom da Šmit povuče odluku" o nametanju izmjena državnog Izbornog zakona ili ako Parlament BiH "odbaci" odluke visokog predstavnika.
Nacrt izbornog zakona RS usvojen je kao odgovor na posljednju odluku Schmidta od 26. marta, kada je nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, nakon što zakonodavne vlasti na nivou države nisu uspjele da usvoje izmjene koje podrazumijevaju uvođenje novih tehnologija u glasački proces i veća ovlašćenja za Centralnu izbornu komisiju (CIK).
Šta predviđa Izborni zakon RS?
U tekstu Nacrta izbornog zakona RS se navodi da Republička izborna komisija donosi odluku o održavanju neposrednih izbora u Republici Srpskoj i obavlja sve izborne aktivnosti za izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i poslanika Narodne skupštine Republike Srpske.
Nacrt tretira i imenovanje entitetske izborne komisije, pravila ponašanja u izbornoj kampanji, te finansiranje izborne kampanje.
Entitetski zakon definiše i glasanje u inostranstvu, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH, i to samo u onima za koje izborna komisija RS zaključi da ispunjavaju uslove.
Nakon najave iz RS o entitetskom Izbornom zakonu, Schmidt je 5. januara poručio i da "osporavanje ustavno-pravnog poretka i demokratije ima posljedice".
Istim tonom se obratila i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini, navodeći da su SAD "spremne odgovoriti na antidejtonske i neustavne postupke domaćih aktera, te da će podržati postupke visokog predstavnika s istim ciljem".
Sve opšte i lokalne izbore na teritoriji cijele BiH, od donošenja Izbornog zakona BiH 2001. godine do danas, provodila je Centralna izborna komisija BiH.
Prije usvajanja zakona, ovaj posao je obavljala Privremena izborna komisija, koja je uspostavljena Dejtonskim mirovnim sporazumom.
