Dostupni linkovi

Šaškor: Ustaštvo, nepriznati problem Hrvatske


Država demonstrira nespremnost da u Jasenovcu ukloni spomen ploču s natpisom Za dom spremni
Država demonstrira nespremnost da u Jasenovcu ukloni spomen ploču s natpisom Za dom spremni

(Komentar*)

Pišem za ovu stanicu i njezin portal dugi niz godina. Svaka dva ili tri mjeseca, gotovo u pravilnim razmacima, tema su mi ustaški i neoustaški incidenti u Hrvatskoj. Tako nalažu događaji i činjenice, facts of life (životne činjenice, prev.), vrhovni arbitar svakom novinaru.

Otkuda tolika učestalost, je li doista riječ o incidentima ili o pojavi duboko ukorijenjenoj u stvarnost suvremene Hrvatske? Neki bi dodali, i u njene temelje. Odgovor nije jednostavan, ali u svakom slučaju Hrvatska ima problem kojega službeno ne priznaje.

Ovogodišnji Međunarodni dan sjećanja na holokaust, 27. siječnja, zasjenjen je odbijenicom što su ih svim državnim institucijama uputile židovske organizacije u Hrvatskoj. Ne žele sudjelovati na službenim manifestacijama.

Neposredan povod je nespremnost države da u Jasenovcu ukloni spomen-ploču s natpisom "Za dom spremni", kao i postavljanje nove, u Kutini, uz najavu da će ih biti još.

U trenutku pisanja ovog teksta, 25. siječnja poslijepodne, nitko iz državnih institucija nije reagirao na znakovitu i upozoravajuću gestu Koordinacije židovskih općina Hrvatske, kojoj se pridružila i druga židovska organizacija u Hrvatskoj, Židovska vjerska zajednica Bet Israel.

Židovske organizacije u Hrvatskoj ne žele sudjelovati na službenim manifestacijama u povodu Međunarodnog dana sjećanja na holokaust
Židovske organizacije u Hrvatskoj ne žele sudjelovati na službenim manifestacijama u povodu Međunarodnog dana sjećanja na holokaust

Obje organizacije bojkotirale su i prošlogodišnju državnu manifestaciju obilježavanja proboja iz tog ustaškog logora. S istim argumentima – država tolerira revizionističko tumačenje povijesti i vrijeđa žrtve. Šefica države tada je izjavila da ne vidi razloga za odbijanje sudjelovanja na manifestaciji, na koju inače ni sama nije došla.

U vrijeme obilježavanja Dana sjećanja na holokaust u jednoj šibenskoj srednjoj školi trebala se odvijati međunarodna izložba ''Ana Frank – prošlost za sadašnjost'', o Ani Frank i stradanju djece u holokaustu. Direktor škole, dan nakon otvaranja, naredio je njezino zatvaranje, jer su na njoj ''ustaše prikazani kao koljači, a partizani kao cvijeće''.

Mi želimo istinu, ustvrdio je taj gospodin, čini se još jedan pristalica ''alternativnih činjenica''. Izložba je do tada postavljena u 23 hrvatska grada. Iz opozicije zbog tog skandala traže ostavku resornog ministra, ali se vlasti ne oglašavaju.

Oglasio se zato Efraim Zuroff, oštro osudivši incident i usput zamjerajući izraelskom premijeru Netanyahuu što je prilikom aktualnog susreta s hrvatskim premijerom Plenkovićem izbjegao spomenuti hrvatske kontroverze o holokaustu, optuživši ga da se time ''odrekao svoje dužnosti''.

Na izjave i inicijative Zuroffa, koji je kod ovdašnje desnice lakonski apsolviran kao ''negator genocida u Srebrenici'', službeni Zagreb ne reagira već dulje vrijeme.

Andrej Plenković je inače u Izraelu odao počast žrtvama holokausta i prigodno izrazio svoju ''posvećenost borbi protiv svakog oblika mržnje, rasizma i negiranja holokausta''.

Zuroff zamjerio izraelskom premijeru što je prilikom susreta s Plenkovićem izbjegao spomenuti hrvatske kontroverze o holokaustu
Zuroff zamjerio izraelskom premijeru što je prilikom susreta s Plenkovićem izbjegao spomenuti hrvatske kontroverze o holokaustu

Kako kod kuće prakticira tu ''posvećenost'' – vidjeli smo. Umjesto da rješava problem, osniva komisiju. Spomen-ploča u Jasenovcu stoji, otvaraju se i najavljuju nove. Komisija, povjerenstvo, koja će se formirati ne zna se kada i u sastavu koji, prema prvim neslužbenim najavama, neće biti autoritativan i kompetentan, bavit će se ''svim totalitarizmima'' i njihovim simbolima.

Prema sada vladajućoj interpretaciji, taj će rad rezultirati izjednačavanjem svastike i zvijezde. Rezultirat će – promašajem. Povijesni revizionizam, koji je konstanta HDZ-ove ideologije i politike, pokušat će se ozakoniti.

Izjedanačavanje partizanskog i ustaškog pokreta ne može biti ništa drugo nego rehabilitacija ovog drugog. Židovske organizacije svojim bojkotom državnog obilježavanja sjećanja na holokaust uputile su poruku, prepoznale su suštinu svih događanja.

Otuda i šutnja.

Sve pojave, ili incidenti, kojima svjedočimo i odnos prema njima – mlako verbalno osuđivanje i stavljanje u kontekst ''svih totalitarizama'' – nisu izolirani pojedinačni slučajevi.

Bivši predsjednik Stipe Mesić, kojemu su ovih dana desničarski mediji s nasladom otkrili još jedno sablažnjivo ustašovanje iz početka 1990-tih, pravda se ''velikim pritiskom tadašnjih ratnih zbivanja i političkih stavova HDZ-a... Odmah nakon formiranja HDZ-a Hrvatska je bila zahvaćena dolascima ljudi koji su propagirali ustašku ideologiju za vrijeme II. svjetskog rata i poslije. Oni generiraju reviziju povijesti''.

Revizija povijesti ugrađena je u temelje HDZ-a. Na svom evropskom putu činilo se da Hrvatska polako sazrijeva, da odbacuje to nasljeđe. Tu je uloga upravo osramoćenoga Mesića velika, i to ne treba zaboraviti. Pozitivnu ulogu imao je i korupcijom osramoćeni bivši premijer Ivo Sanader i još poneki HDZ-ov prvak.

Ali, matica stranke ostala je tvrdokorno desničarska. Potpora Crkve i financijera iz emigracije, cijelo je vrijeme bila čvrsta logistika. Sadašnji lider stranke i premijer, Andrej Plenković, odbrao je put nezamjeranja tome tvrdom jezgru. Vjerojatno računa de će u svijetu, koji upravo doživljava dramatične geostrateške promjene, hrvatsko vrludanje ostati nezamijećeno.

A hrvatska javnost? Ona je već pomalo oguglala. Na nju se primjenjuje načelo ''kuhane žabe''.

* Mišljenja izrečena u ovom tekstu ne odražavaju nužno stavove Radija Slobodna Evropa
  • Slika 16x9

    Ines Šaškor

    Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE. Autorica kolumne Zrno soli na portalu RSE.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG