Dostupni linkovi

logo-print

Šaškor: Mladi konzervativni, netolerantni i slabo obrazovani


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Gotovo polovica hrvatskih maturanata nije sigurna je li NDH bila fašistička tvorevina; 23 posto su uvjereni da nije. Za zabranu komunističkih simbola zalaže se 57, a za zabranu fašističkih 54 posto. Njih 64 posto drži da Hrvatska treba štititi prava manjina, ali na konkretno pitanje o upotrebi pisma i jezika manjina u državnim ustanovama 22 posto bi to ''dopustilo''. Hrvatske branitelje ne bi procesuiralo za eventualne zločine 40 posto maturanata. Homoseksualnost je bolest, uvjerena je polovica maturanata, više od polovice ukidali bi medije. U neophodnost vođa i autoriteta vjeruje 65 posto mladih. Istodobno, samo njih 27 posto znaju tko je premijer, a 19 posto koja je stranka na vlasti. Ne znaju ulogu opozicije u političkom sustavu.

Prosječni hrvatski maturant je konzervativan, religiozan, netolerantan, ksenofoban, homofoban, politički neobrazovan i - siromašan.

To je osnovni zaključak opsežnog istraživanja političke pismenosti maturanata u Hrvatskoj, što su ga prošle godine obavili Institut za društvena istraživanja, GOOD inicijativa (asocijacija 40 nevladinih udruga) i GONG. Slično istraživanje izvršeno je prije pet godina i rezultati su također slični. Trend je neumoljiv.

Ovi rezultati puno manje govore o mladima, a puno više o nama kao društvu i tome što smo radili proteklih 20-ak godina“, kazao je politolog Berto Šalaj predstavljajući istraživanje.

Istraživači su u korelaciju stavili političko znanje, političke stavove i vrijednosti, zastupljenost specifičnih tema iz općeg građanskog obrazovanja, razinu participacije i način informiranja maturanata. Komparativno su pratili i socioekonomski i rodni status, te regionalnu zastupljenost.

Uz nužna pojednostavljenja zbog prirode ovoga teksta, opća slika političkih znanja, stavova, vrijednosti je poražavajuća. Razina znanja, tolerancije i demokratskih vrijednosti usko je povezana sa socijalnim položajem i regionalnom zastupljenošću. Ukratko – siromašniji su netolerantniji, učenici strukovnih škola su uskogrudniji od gimnazijalaca. Dalmatinci, Slavonci i stanovnici nerazvijenih područja rigidniji su od Zagrepčana, Istrana, Primoraca i stanovnika hrvatskog sjevera. Vjernika je među mladima 67 posto, ateista 15 posto. Drugačije nego u ukupnoj populaciji, gdje je vjerska pripadnost jače izražena. Ta se razlika i povećava. Ali su zato deklarirani vjernici konzervativniji i netolerantniji.

Društvena stratifikacija nastavlja se i reproducira i u mladoj populaciji. Društvo je sve zatvorenije. Retradicionalizacija je požnjela plodove. Voditeljica istraživanja dr. Anja Gvozdanović vidi je u dominaciji nacionalne i vjerske homogenizacije i antagonističkom stavu prema onima koji se ne uklapaju u zadanu matricu. ''Val retradicionalizacije podrazumijeva i stvaranje distance prema antifašističkim vrijednostima, njihovo uvjetno i mlako prihvaćanje uz istovremenu toleranciju i žmirenje na veličanje ustaša u javnom prostoru, te u tom smislu ne čudi zbunjenost mladih u pogledu karaktera NDH''. Anja Gvozdanović drži da su ovakvi rezultati posljedica izostanka političke volje za sustavnim obrazovanjem i odgojem mladih za ulogu građana.

Fašistička obilježja na antifašističkom spomeniku

Fašistička obilježja na antifašističkom spomeniku

Njezinu tezu potkrepljuju rezultati istraživanja u dijelu koji obrađuju želje samih maturanata. Oni smatraju da im je potrebno više obrazovnih sadržaja iz oblasti poznavanja seksualnosti, medija, nacionalnih manjina i kulturnih različitosti, Evropske unije, zaštite okoliša i održivog razvoja, aktualnih domaćih i svjetskih zbivanja, gospodarstva, kulture, zdravlja, ljudskih prava, demokracije.

Ukratko, nedostaje im ono što čini život u suvremenom svijetu i toga su svjesni.

Rezultati ovog vrijednog istraživanja slični su nedavnom na Odsjeku za sociologiju Sveučilišta u Zadru koji se bavio srednjoškolcima. Kada se stave u kontekst općih političkih i društvenih prilika u Hrvatskoj oba istraživanja upućuju na isto – siromašnije i ruralne sredine rasadište su konzervativizma i reproduciraju se i u mladim generacijama. Socijalna pokretljivost je niža nego u prošlim vremenima. Politički gledano, to su i uporišta desnog biračkog tijela. Snažna kampanja protiv građanskog i zdravstvenog odgoja u školama, protiv ozakonjenja prava istospolnih zajednica, protiv upotrebe ćirilićnog pisma u javnim ustanovama itd., usmjeravana od Crkve i desničarskih civilnih udruga, našla je svoj put i u programima desnih stranaka. To je njihov glasački bazen. Sveobuhvatna školska reforma, tzv. kurikulum, minira se također iz istih krugova.

Neobrazovani, socijalno nepokretni i siromašni građani, društveno umreženi klijentelizmom, pogodni su za manipulaciju i ostaju trajni zarobljenici zatečenog stanja.

Zlatko Hasanbegović

Zlatko Hasanbegović

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović, kojemu je pasatizam program i legitimacija, kazao je kako se Tomislav Karamarko suglasio da Ministarstvo kulture postane središte društvene katarze.

Ne treba dvojiti kakva bi to katarza bila.

Tomislav Karamarko dao je ostavku, a Hasanbegović je još samo tehnički ministar.

  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Rođena u Splitu 1948. Politologiju diplomirala u Zagrebu 1971. godine. Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG