Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatski sabor u petak je usvojio vladin prijedlog da se tečaj švicarskog franka u kreditnim pitanjima zamrzne na vrijednost prije početka divljanja tečaja prošlog četvrtka. Komercijalne banke koje bi trebale snositi troškove ove mjere i prije usvajanja najavile su protumjere.

Hrvatski sabor po hitnom postupku usvojio je Zakon o potrošačkom kreditiranju, kojom je tečaj švicarskog franka zamrznut na vrijednosti od 6.39 kuna- dakle na vrijednost prije početka naglog rasta švicarca prošlog četvrtka - na rok od najdulje godinu dana. Prihvaćen je i vladin amandman po kojem će se to odnositi na sve potrošačke kredite u francima, neovisno o iznosu i vrsti.

Trošak ove operacije – oko 400 milijuna kuna (nešto preko 50 milijuna eura) – snosile bi komercijalne banke. Vladajući priznaju da ovo nije rješenje problema, već time-out za ozbiljan dogovor.​

„Ovaj zakon će prekinuti nervozu, strah i nesigurnost kod slabijih, dakle kod korisnika kredita“, poručio je obrazlažući vladin prijedlog zamjenik ministra financija Igor Rađenović.

„Po ugovoru je sav rizik tečaja na primatelju kredita. On jednostavno sutra mora istovariti 500, 600, 700 kuna više, ovisno o tome koliko je rekao neki financijski mešetar na nekim tržištima koja su daleko od Republike Hrvatske. Mi želimo zaštititi građane da im se to ne događa, ali jednako tako ovaj zakon omogućuje da sjednemo za stol“, kazao je Rađenović.

Komercijalne banke protive se ovom prijedlogu zamrzavanja vrijednosti švicarskog franka, i tvrde da ih je premijer Zoran Milanović izigrao. Naime, one tvrde da je sa Vladom dogovoreno zamrzavanje vrijednosti "švicarca" na 3 plus 3 mjeseca, a da je Milanović na svoju ruku izišao sa rokom od 12 mjeseci.

„Ako ovo ide u ovaj zakon – normalno – svi dogovori padaju u vodu. Postavit ćemo pitanje i ostalih članaka ovog zakona za koje svi znamo da su protuustavni, ali su banke pokazale dobru volju“, konstatirao je predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček u srijedu uvečer na saborskom Odboru za financije.

Vladajuća većina odgovara bankarima kako su hrvatske banke u dvije bankarske krize devedesetih godina debelo sanirane ogromnim novcem poreznih obveznika, i tek onda prodane strancima, zdrave i rumene, i bez problema su prebrodile veliku financijsku krizu, kada su propadale i velike svjetske banke.

„Smatramo da su i današnji vlasnici koji su došli u posjed stabilnih banaka koje su bile sigurne i u ovim turbulentnim vremenima financijske krize dužni izići u susret svojim komitentima, pa onda u dogovoru sa državom i Hrvatskom narodnom bankom naći optimalno rješenje za ovaj problem“, navela je u ime kluba SDP-a Dragica Zgrebec.

A što ako banke doista reagiraju ustavnom tužbom, pitaju iz oporbe. Rađenović se ne uzbuđuje:

„Je li to sa pravnog stajališta upitno i što će reći ustavni suci ako im dođe prigovor? Bile su slične rasprave u ovom Saboru i pred godinu dana kada smo ograničili kamatu na kredite u švicarskim francima na 3,23 posto, pa na Ustavni sud nije došlo nikakvo pitanje i Ustavni sud se nije očitovao! Naša je pozicija da Ustav, a uostalom i Vlada i svi mi zajedno postojimo prvenstveno radi građana.“

Očekuje se da Zakon stupi na snagu sredinom sljedećeg tjedna.

Radi se o 55.000 kredita, od kojih je više od pola u vrijednosti do 50.000 franaka, a deset posto ih je u vrijednostima preko 100.000 franaka. Preko 90 posto su stambeni krediti.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG