Dostupni linkovi

logo-print
Lustracije u Crnoj Gori nije bilo, iz jednostavnog razloga što se struktura vlasti, odnosno političara, nije promijenila u toj državi. Iako je ona prešla put od Miloševićevog vazala do samostalnost, nezavisnosti i najuspješnije balkanske priče.

Pojedini posmatrači društvenih zbivanja su, učestvujući u raznim raspravama na tu temu, kao glavnu prepreku lustraciji konkretno označili lidera vladajuće DPS, Mila Đukanovića, a poslanik Evropskog parlamenta, Austrijanka Ulrike Lunaček, je tokom ranijeg boravka u Crnoj Gori rekla da je suočavanje sa prošlošću značajan element za demokratizaciju u regionu:

„Neće biti lako zato što su elite na vlasti u nekim državama značajno povezane sa djelima koja su počinjena tokom ratova.“

Na pitanje - da li je lustracija još uvijek otvorena, realna mogućnost ili tema za okrugle stolove i salonske rasprave - odgovara funkcioner manje članice vladajuće koalicije, Socijaldemokratske partije, Raško Konjević:

„Ne zaboravimo da su politika 90-tih i politika 2012. na prostoru bivše Jugoslavije dijametralno suprotne politike. Danas su sve zemlje bivše Jugoslavije na putu ka EU. Neke su članice EU, neke naredne godine postaju, Crna Gora otvara pregovore, Srbija i Makedonija imaju status kandidata, Kosovo, kao nova država, će se uključiti u integracione procese. To je druga, mnogo bolja politika. Mislim da ćemo sa nastavkom te politike i izgradnjom institucija mijenjati sistem, koji smo možda propustili, zbog loše politike 90-tih, da promijenimo.“

Problem revanšizma

„Lustracija u Crnoj Gori predstavlja vrlo problematično pitanje“, smatra direktorka Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević, koja kaže da nije sigurna da uopšte postoji kapacitet da se ona sprovede na način koji bi spriječio revanšizam druge strane.

„Potreban je adekvatan pravni osnov i nemamo nekakve dobre uporedbe koje bi mogli da primjenimo. Dodatno je prilično opterećenje i sistem brojki u Crnoj Gori, koji bi neminovno vodio vrlo složenim problemima u tom djelu. Mislim da Crna Gora treba da uđe u jedan uobičajeni ritam demokratskih procesa. Prvi znak za to je smjena vlasti. Značajan dio doprinosa tome bi bio recimo dogovor o otvaranju tajnih dosijea, koji bi nam osvijetlio ko se čim bavio, ko je šta za koga radio. Prevashodno je bitno da se tim dosijeima utvrdi ko su bili politički kadrovi. Čini mi se da je to jedini način moguće suštinske lustracije u Crnoj Gori“, ocenjuje Daliborka Uljarević.

„Prvi korak na putu demokratskih reformi u Crnoj Gori mora biti raspuštanje Agencije za nacionalnu bezbjednost“, kaže poslanik opozicionog Pokreta za promjene, Koča Pavlović, koji smatra da bi tek tada moglo da uslijedi otvaranje tajnih dosijea i ustanovljavanje činjenica o protivzakonitom djelovanju tajne policije.

„Ukoliko bi se proces lustracije otvorio prije smjene vlasti i rasformiranja sadašnje tajne policije, uvjeren sam da bi vlast taj proces pretvorila u sopstveno oružje za političke i lične obračune, čime bi se lustracija pretvorila u svoju suprotnost“, rekao je Pavlović:

„Kako sada stvari stoje, izgleda da je prošlo vrijeme za to. Ovaj režim je uspio da pokrene cijeli jedan proces anti-lustracije koji, kako sada stvari stoje, odnosi pobjedu“, zaključuje Pavlovi.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG