Dostupni linkovi

logo-print

Reforme u BiH: Bolji život na čekanju


Akcija nevladinih organizacija na Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, Banja Luka, decembar 2014. ilustrativna fotografija

Akcija nevladinih organizacija na Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, Banja Luka, decembar 2014. ilustrativna fotografija

Ovih dana navršava se godina od kako su vlasti u BiH usvojile Reformsku agendu. Iako su čelnici vladajućih stranaka pompezno najavili kako će reforme donijeti bolji život građanima, za sada se efekti tih reformi ne osjete. Osobito su nezadovoljne marginalizirane grupe stanovništva, kao što su osobe sa invaliditetom, nacionalne manjine ili socijalno ugrožene osobe, koje kažu da ih niko nije kontaktirao kako bi se u okviru donošenja pomenutih reformi čuo i njihov glas.

U Bosni i Hercegovini trenutačno živi više od osam tisuća osoba nastradalih od mina zaostalih iz proteklog rata. Te osobe, sa velikim procentom invaliditeta, danas žive na margini i teško mogu ostvariti svoja prava. Među njima je i Željko Volaš iz Banjaluke.

Na pitanje što očekuje od provedbe Reformske agende u BiH, Volaš je odgovorio: „Smatramo da nikad niko nije nas pitao da li je Agenda dobra ili nije. Nikada nisu organizacije ovih osoba bile uključene u ovaj proces. Mislim da će za sve nas ova agenda biti veliki izazov, naročito zato što mi mnogo toga ne znamo. Puno stvari u Agendi nije razumljivo za lica s invaliditetom, koje ja predstavljam u ovoj grupi. Ta lica ne znaju šta se dešava u toj agendi. Često se vrlo nerazumljiv tekst koristi u ovoj priči.“

Okrugi sto o reformskoj agendi

Okrugi sto o reformskoj agendi

I dok je vlast u Bosni i Hercegovini optimistično najavljivala kako će Reformska agenda donijeti bolji život građanima, u zemlji i dalje raste broj marginaliziranih grupa stanovništva.

Ni godinu dana od usvajanja ovog dokumenta situacija se nije značajno promijenila, smatra Ranka Ninković-Papić, direktorica Fondacije za socijalno uključivanje u BiH.

„Ako idete na reforme u socijalnoj politici, onda morate akcenat staviti na uključivanje svih kategorija u društvo putem zapošljavanja, a ne socijalnih davanja, gdje pravite, bilo da imate socijalna davanja riješena ili ne, još veće siromaštvo i bijedu", kaže Ninković-Papić i dodaje "Vi se morate okrenuti tržištu, odnosno uključivanju tih kategorija kroz zapošljavanje, dakle kroz praksu, i smanjiti broj marginalizovanih. Apsolutno ne možete rješavati pitanje marginalizovanih, bilo koje kategorije, od osoba sa invaliditetom nadalje, ukoliko ih držite samo na socijalnim davanjima i socijalnoj pomoći. To je prvi i osnovni problem. Ukoliko je Reformska agenda zacrtala da se povećaju socijalna davanja, to nije praktično dugoročno rješenje problema.“

U izvještavanju o Reformskoj agendi i socijalnim problemima građana BiH, važnu ulogu imaju i mediji. Predstavnici civilnog društva smatraju da svađe političara često u medijima zauzimaju više prostora od problema običnih građana.

Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humanu inkluziju o tome kaže kako strahuje da i dalje neće biti prioritet.

„Bojimo se, s pravom, da će u ovim predizbornim mesecima na javnoj sceni dominirati svađe političara, a da će se socijalni problemi, koji inače jesu već uveliko zapostavljeni, i dalje zapostavljati. Zato pokušavamo da se organizujemo zajedno s medijima, a mediji jesu socijalno osetljiviji od postojećih vlasti, imajući u vidu da su i mediji civilno društvo - da na neki način formiramo jedinstven front koji će gurati socijalne teme, probleme i položaje, ne samo osoba sa invaliditetom, nego i siromašnih, nezaposlenih, u javnosti, ne bi li tako uticali na javno mnenje i na promenu javnog mnenja, potencijalno i na promenu na izborima“, kaže Papić.

Da osobe sa invaliditetom i njihovi problemi nisu dovoljno zastupljeni u medijima, slaže se i Branko Suzić iz Saveza slijepih RS.

„Mislim da treba profesionalniji odnos. Ako se priprema neki događaj, treba to biti osmišljenije, ali od strane lica koja dobro poznaju tu problematiku i oblast, jer sam primijetio da zbog raznoraznih stvari ima i otaljavanja posla. S tog aspekta bi trebalo malo konkretnije poraditi“, konstatuje Suzić.

Borka Rudić, generalna tajnica Udružnja BH novinari smatra da bi mediji u narednom periodu trebalo više da se okrenu ovoj temi.

„Mislim da je Reformska agenda, a i inače period koji je pred nama, dobra prilika za medije da se nametnu kao aktivan sudionik vršenja pritiska na vlasti kroz medijske sadržaje, da više pažnje posvećuju ranjivim i ugroženim grupama, a s druge strane, da ispunjavaju svoju misiju, rade u interesu javnosti i građana", kaže Rudić i dodaje: "Ne treba zaboraviti da su naši mediji nekako podlegli političkoj agendi, a da se mnogo manje bave pitanjima osoba koje imaju različite vrste ugrožavanja. Znači, ranjive grupe nisu dovoljno prisutne u medijima i zbog toga mislim da je ovo zgodna prilika da mediji pokažu svoju socijalnu osjetljivost, rade u interesu građana i da promoviraju zaštitu onih koji su ranjive grupe u bh. društvu.“

Političari o ranjivim kategorijama stanovništva govore uglavnom u predizborno vrijeme. Za njihove probleme se zalažu samo deklarativno, dok u praksi nema značajnijih pomaka, zaključuju naši sugovornici.

  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG