Dostupni linkovi

logo-print

Putin ponovo doveo u pitanje diplomatsku ofanzivu Merkel i Hollanda


Angela Merkel i Barak Obama u Vašingtonu

Angela Merkel i Barak Obama u Vašingtonu

Njemačka kancelaraka Angela Merkel je u Vašingtonu gdje sa američkim predsjednikom Barackom Obamom razgovara o ukrajinskoj krizi. Posjeta njemačke kancelarke SAD stiže odmah nakon objave njemačke vlade da će se 11. februara u Minsku okupiti lideri Njemačke, Francuske, Ukrajine i Rusije da bi razgovarali o ratu na istoku Ukrajine.

Obama i Merkel složili su se da sankcije protiv Rusije trebaju ostati na snazi dok Moskva ne pokaže da poštuje dogovor o rješenju krize u Ukrajini. Obama je kazao da će se nastaviti s jačanjem snaga NATO saveza u istočnoj Evropi, te da treba raditi na tome da Medjunarodni monetarni fond pomogne Ukrajini.

Merkel je istakla da treba poštovati teritorijalni integritet Ukrajine, te naglasila da se konflikt treba rješavati diplomatskim putem.

Dvoje lidera u Bijeloj kući razgovaralo je i o borbi protiv miltantne Islamske države, kao i o prilikama u Afganistanu, te spornom iranskom nuklearnom programu.

U međuvremenu, dok razmatra francusko-njemačku ponudu za okončanje sukoba ruski predsjednik Vladimir Putin kaže kako ništa nije sigurno i za konflikt optužuje Zapad.

Pojačava se diplomatski pritisak Berlina i Pariza za mirno rješenje koflikta na istoku Ukrajine.

Kako se očekuje, Angela Merkel će u Vašingtonu još jednom Baracku Obami iskazati protivljenje pozivima iz SAD da započene naoružavanje ukrajinske vojske, koja se bori sa proruskim separtistima na istoku zemlje.

Merkel je za vikend na Konferenciji o bezbjednosti u Minhenu rekla da je „uvjerena da se ovaj sukob ne može riješiti vojnim sredstvima“.

Nakon sastanka sa Obamom, njemačka će kancelarka otputovati u Otavu gdje je planiran susret sa kanadskim premijerom Stephen Harperom.

Svemu je prethodio, kako je rečeno, jedan ekstenzivan telefonski razgovor u nedjelju (8.februar) između Merkel, francuskog predsjednika Francoise Hollandea, ukrajinskog Petra Porošenka i ruskog Vladimira Putina.

Za ponedjeljak je predviđen i ekpertski konsultativni sastanak u cilju bolje pripreme ne bi li summit u Minsku 11.februara, dao neki rezulat. A, prema očekivanjima, to bi trebalo biti povratak na sporazum o prekidu vatre postignut na prvom sastanku u Minsku 5.septembra prošle godine, koji se neprekidno krši naročito posljednjih mjesec i po dana.

Od tada se na istoku Ukrajine broj žrtava svakodnevno povećava, od aprila prošle godine, prema prošlosedmičnim podacima UN, prešao je 5.380 ubjenih.

U saopštenju na svom web sajtu Porošenko je izrazio uvjerenje da će novi summit u Minsku voditi ka „brzom i bezuslovnom prekidu vatre“ između ukrajinskih trupa i proruskih pobunjenika koji se bore na istoku.

I ruski šef diplomatije Sergej Lavrov saopštio je da očekuje da iz sastanka u Minsku proisteknu „važne odluke“.

Mnogo otvorenih pitanja prije Minska

Putin je pak manji optimista i sugeriše da ništa još nije izvjesno.

U Sočiju, na sastanku sa predsjednikom Bjelorusije, Aleksandrom Lukašenkom, Putin je rekao da se summit neće održati ako četvoro lidera ne uspiju da se dogovore oko „nekoliko pitanja“ prije toga.

Da je summit od kojeg se mnogo očekivalo neizvjestan potvrdio je i njemački ministar vanjskih poslova, Frank Walter Steinmeir, koji je u ponedjeljak u Briselu rekao da još mnogo toga treba učiniti po “otvorenim pitanjima” prije okupljanja u Minsku.

Putin kojeg u ponedjeljak očekuju u Kairu u dvodnevnoj posjeti, za jedan je egipatski medij, dnevne novine Al Ahram, optužio Zapad da su uzrokovali krizu u Ukrajini, kršeći dogovor da se NATO neće širiti na Istok i prisiljavati tamošnje zemlje da biraju između njih i Rusije.

Takođe je poručio da ukrajinska vlast, mora obustaviti vojne operacije na Istoku i prestati da vrši ekonomsku presiju na separatističke regione koje kontrolišu proruske snage, upozoravajući Kijev da je „na slijepoj tračnici koja će se okočati velikom katastrofom“ i da Kremlj neće prihvatiti ultimatum.

„Evidentno je da će se kriza nastaviti dok se sami Ukrajinici ne dogovore jedni sa drugima", rekao je ruski predsjednik i dodao da Kijev mora okončati „operaciju kažnjavanja na istoku Ukrajine“.

Putinove izjave, koje je objavio Kremlj, stižu nakon što je Rusija na dvodnevnoj konferenciju u Minhenu žestoko kritikovana zbog snadbijevanja oružjem i ljudstvom proruskih pobunjenika u Ukrajini, koji, kako je rekao američki potpredsjednik Joe Biden, "direktno odgovaraju“ Rusiji.

Američki predsjednik Barack Obama dok se susrijeće sa Merkel razmatra prijedlog da se Ukrajini počne slati sofisticirano oružje za odbranu. Evropski ministri u Briselu, pak, nijesu se uspjeli dogovoriti oko toga treba li ili ne snadbijavati Ukrajinu oružjem.

Ministra vanjskih poslova Velike Britanije, Philip Hammond je kratko rekao:

Ujedinjeno Kraljevstvo ne nemjerava da snadbijeva oružjem Ukrajinu u ovom trenutku. Koliko znamo SAD to razmatraju, i to odluka koju svaka država donosi pojedinačno", naveo je Hammond.

Prema posljednjim podacima na bojištima na istoku Ukrajine u posljednja 24 sata poginulo je devetoro ljudi, a sukobi su ponovo intenzivirani oko Debalceva.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998.godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG