Dostupni linkovi

logo-print

NATO jača snage na istoku, Hollande i Merkel u novoj mirovnoj incijativi


Debalcev

Debalcev

Generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg, najavio je ubrzano jačanje vojnog prisustva na istoku Evrope kao odgovor na agresivne akcije Rusije i nastavak žestokih sukoba na istoku Ukrajine.

U međuvremenu, američki državni sekretar John Kerry boravi u Kijevu u trenutku kada SAD razmatraju da li da pošalju vojnu oružanu pomoć ukrajinskim snagama.

U Kijevu će mu se pridružiti Angela Merkel i Franciose Hollande koji potom u petak idu u Moskvu. Predsjednicima Ukrajine i Rusije, Petru Porošenku i Vladimiru Putinu, nose novu mirovnu incijativu.

Šest novih komandnih centara na Istoku Evrope

Prvi čovjek Alijanse je rekao, najavljujući nove mjere NATO-a, da će ovo biti najveće pojačanje kolektivnog sistema odbrane od kraja Hladnog rata.

“Donijećemo odluku o veličini i strukturi novih udarnih snaga tako da je njihovo raspoređivanje pitanje dana. Mi ćemo ojačati naše postojeće snage NATO-a i odlučiti o uspostavljanju komandnih i kontrolnih jedinica u šest država naših istočnih saveznika”, precizirao je uoči sastanka.

“Sadašnja veličina snaga za brzi odgovor je oko 13.000 trupa, i ja očekujem da ćemo ih povećati na oko 30.000, kao dio pajačanja za već postojeće NATO snage na terenu. Te nove snage će brojati oko po 5.000 trupa i biće raspoređene u veoma kratkom vremenu, govorimo o nekoliko dana”, kaže Stoltenberg.

NATO će uspostaviti mrežu malih komandnih centara u Estoniji, Litvaniji, Latviji, Poljskoj, Rumuniji i Bugarskoj, kao osiguranje Baltičkim zemljama i drugim članicama bloka da se kriza u Ukrajini ne otme kontroli.

Stoltenberg je uoči sastanka ministara odbrane NATO-a, na čiji je cilj da se članice Alijanse sa istoka Evrope osiguraju, rekao kako je blok suočen sa “funadmentalnom promjenom” bezbjednosnog ambijenta zbog ruske agresije.

“Sve ovo radimo kao odgovor na ono što smo vidjeli da Rusija radi već neko vrijeme i to je u potpunoj saglasnosti sa našim međunarodnim obavezama. Ovo što radimo je odgovor na agresivne akcije koje smo vidjeli od Rusija koja je aneksijom Krima prekršila međunarodno pravo”.

Stoltenberg je još jednom pozvao Rusiju da prekine sa podrškom separatistima, poštuje dogovor iz Minska od 5. septembra i iskoristi sav svoj uticaj na pobunjenike da ih natjera da poštuju prekid vatre.

O predstojćem sastanku sa Sergejom Lavrovim, šefom ruske diplomatije, na bezbjedonosnoj konferenciji u Minhenu, od 6-8.februara je rekao:

“Nato je suspendovao svu praktičnu kooperaciju sa Rusijom, ali je odlučio da drži otvorene kanale za politički kontakt. I moj sastank sa Lavrovom je dio te odluke, da ostavimo kanale za politički dijalog otvorene“.

Kerry u Kijevu:Moskva mora zustaviti krvoproliće

Američki državni sekretar, John Kerry je u četvrtak doputovao u Kijev na razgovore sa ukrajinskim predsjednikom u trenutku kada su SAD obavile da razmatraju mogućnost slanja oružane pomoći Ukrajini u svijetlu nove eskalacije sukoba.

Kerry je iz Kijeva zatražio da Rusija "demonstrira svoju posvećenost zaustavljanju krvoprolića" u Ukrajini, dodajući da Moskva mora prestati da podržava separatiste, povući svoje trupe i oružje sa istoka Ukrajine i pritisnuti pobunjenike da se vrate poštovanju spoarazuma o prekidu vatre.

Američki državni sekretar je rekao da Vašington želi mirno rješenje ali "ne možemo zatvarati naše oči na to kako ruski topove prelaze granicu" Ukrajine.

"Moskva mora poštovati međunarodnu granicu između Rusije i Ukrajine" poručio je Kerry, dodajući da postoji samo jedan način da se zaustavi konflikt i okonča međunarodna izolacija Rusije.

Portparol ministarstva vanjskih poslova Rusije, Aleksanadr Lukašević izjavio je du četvrtak da bi na odluku SAD da počnu pomagati Ukrajinu oružjem, Moskva gledala kao na sigurnosnu prijetnju.

On je u reagovanju na posjetu Kerryja Kijevu, dodao i da ukrajinske vlasti u sukobu na istoku Ukrajine koriste takvu vrstu oružja koja ima isti efekat kao i oružje za masovno uništavanje.

Hollande i Merkel u mirovnoj misiji u Kijevu i Moskvi

Vašington je do sada Ukrajini slao samo vojnu neoružanu pomoć i humanitarnu pomoć. Francuska i Njemačka su pak u posljednja dva dana objavili da oni Kijevu neće slati vojnu oružanu pomoć već da ostaju privrženi dijalogu.

U tom cilju je objavljeno da će francuski predsjednik Francoise Hollande i njemačka kancelarka Angela Merkel, takođe u četvrtak otići u Kijev, gdje će se pridružiti Kerryiju i susresti sa ukrajinskim predsjednikom Porošenkom, a dan kasnije, 6.februara, planiraju da posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina u Moskvi.

Francois Hollande i Angela Merkel

Francois Hollande i Angela Merkel

Dvoje evropskih državnika nose “novi prijedlog kako da se razriješi konflikt na istoku Ukrajine”

Nova mirovna incijativa, kako je Hollande rekao na press konferenciji u Parizu “bazirana je na teritorijalnom integritetu Ukrajine”.

"Mi ćemo dati novi prijedlog za rješenje konflikta. Biće baziran na teritorijalnom integritetu Ukrajine, i mi ćemo o tome razgovarati sa ukrajinskim predsjednikom Porošenkom danas, a u petak u Moskvi sa ruskim predsjednikom, jer vrijeme ističe.Neće se moći reći da Francuska i Njemačka zajedno nijesu pokušale sve i preduzele sve da sačuvaju mir."

Ruski predsjednik Vladimir Putin na ovu je najavu već odgovorio porukom da je spreman za kontruktivne razgovore sa EU zvaničnicima.

Juri Ušakov, jedan od glavnim Putinovih savjetnika reako je meijima da se nada da će Merkel i Hollande imati u obzir i mjere koje je Putin ranije predlagao za rješenje krize, u bilo kojem planu koejg u petak donesu u Moskvu.

Kako je Ušakov rekao poziv za sastanak je "pozitivan korak".

Putinov je savjetnik takođe naveo da je ruski predsjednik razgovarao sa novim grčkim premijerom Aleksisom Ciprasom i da ga je pozvao da posjeti Rusiju.

Brisel dogovorio nove sankcije

Istovremeno iz Brisela stiže i vijest da su se EU članice dogovorile oko proširenja liste sankcija zbog sukoba u Ukrajini.

Lista sa imenima sankcionisanih ruskih i ukrajinskih građana i firmi koje podržavaju separtsitičke akcije u Ukrajini biće proširena.

Postojećoj je dodato još 19 osoba, među njima pet ruskih državljana i devet pravnih subjekata kojima će biti zamrznuta imovina i zabranjen ulazak u EU.

Ove mjere ministri vanjskih poslova EU trebalo bi formalno da odobre na sastanku 9. februara.

Sukobi u Ukrajini intenzivirani su posljednjih sedmica, EU i SAD optužuju separatiste i Moskvu da su pojačali sukobe u cilju pomjeranja borbenih linija.

Broj žrtava je do srijede prešao 5.300 od aprila prošle godine.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG