Dostupni linkovi

logo-print

'Zetra Projekt': Da se ne zaboravi Pokret za mir


Danijel Višević u Zetri

Danijel Višević u Zetri

Danijel Višević je njemački novinar, koji već pola godine radi na „Projektu Zetra“. Motivisan Jutelovim koncertom za mir, koji je u dvorani Zetra u Sarajevu održan 28. jula 1991. godine, a koji je Danijel vidio na youtubeu, odlučio je da potraži ljude koji su bili na tom koncertu i ispriča priču o velikom Pokretu za mir u bivšoj Jugoslaviji. U Zetru je nakon pola godine istraživanja prvi put ušao danas, 1.6., sa ekipom Radija Slobodna Evropa.

RSE: Danas ste nakon pola godine istraživanja za „Projekat Zetra“ prvi put ušli u dvoranu koja se danas zove Huan Antonio Samaran. Kako se osjećate?

Danijel Višević: Da, prvi put sam ušao u Zetru. Teško je zamisliti šta se sve dešavalo ovdje. Ja se ovim bavim skoro pola godine. Zetru sam uvijek imao na umu, sanjao sam o njoj, i sada, prvi put biti unutra – to je nešto sasvim drugačije. Kad sam ušao unutra, naježio sam se, čak i sad, kad pričam, ježim se, jer znam šta se dešavalo ovdje, ja čak čujem tu muziku i taj zvuk. Kad sam našao taj snimak na Youtube, pogledao sam ga do kraja i pitao sam se: 'Pa šta je ovo?'. Gledao sam dva i po sata, cijeli snimak, bio sam na koncertu, osjetio sam tu energiju. Iako je sada ovdje tiho, iako sad ovdje radnici rade, ja tu energiju osjećam. Znam šta se sa dvoranom dešavalo poslije. Zato je meni ovo nešto što ne mogu objasniti riječima. Evo, dok pričam, naježen sam.

Koncert: Yutel za mir

RSE: Kako ste odlučili da ispričate priču o Zetri i Pokretu za mir. Je li vas podstakao taj snimak Jutelovog koncerta za mir, koji je održan prije 25 godina?

Danijel Višević: Da, tek tada sam se odlučio. Ja uopće nisam imao pojma o Pokretu za mir, da je uopće bio jedan takav pokret u Jugoslaviji. Saznao sam onda kroz to što sam se počeo baviti njime, da o njemu malo ko zna, ne samo u Njemačkoj, nego i ovdje, naši ljudi na Balkanu, malo ko zna da je bio taj Pokret za mir i da je bio tako ogroman. Završio sam sa jednim romanom koji sam pisao pet godina, pa sam onda mislio raditi nešto sasvim drugo, jer roman je isto o ratu, roman je isto o raspadu Jugoslavije. I onda sam naišao na taj video snimak, koji je pokazao koliko je to bilo posebno, taj koncert. Odlučio sam to raditi prvo zato što se treba pričati o Pokretu za mir, zato što je bio velik. Primjećujem, kada sa ljudima pričam o tome, kako se njima isto vraća dostojanstvo i neki ponos. Oni razumiju da nije istinita slika koju o Balkancima imaju na Zapadu. Ja ću pretjerati: na Zapadu se misli da je Balkanac krvoločni primitivac koji je jedva dočekao smrt Tita da bi se opet mogli poubijati međusobno. Sasvim suprotno je istina. Istina je da su se ljudi borili protiv tog rata. Nije to bio samo taj koncert u Zetri. Bilo je tu puno koncerata, bilo je tu akcija za mir, maratoni za mir. I to širom bivše Jugoslavije. Ja to nisam znao. Bili su milioni ljudi koji su bili aktivni za mir. I to se ne smije zaboraviti.

RSE: Zbog čega mislite da se na Balkanu taj pokret zaboravio. Da li možda zbog toga što politika u svim zemljama bivše Jugoslavije bježi od ovakve vrste sjećanja?

Danijel Višević: Neću se uplitati u današnju politiku što se tiče regiona, jer se u to premalo razumijem. Vjerujem da zato što se rat desio, ljudi misle, i to je ono što mi pričaju, da je Pokret za mir bio uzalud. Ja mislim da će Pokret za mir biti uzalud samo ako ga zaboravimo. Važno je da ga se ne zaboravi. Kad se zna da su se ljudi borili protiv rata, da je bio taj ogromni pokret, mislim da će ljudima biti puno lakše, Srbima, Hrvatima, Muslimanima, biće im lakše vidjeti čovjeka jedan u drugome, a ne Srbina, Muslimana ili Hrvata.

Sjećanja na koncert Yutel za mir

RSE: Šta je zapravo Projekat Zetra i zašto je on važan?

Danijel Višević: Projekat Zetra se sastoji iz više faza. Ima četiri faze, od kojih su do kraja isplanirane tek dvije. Prva faza je Crowdsourcing - Projekt ZETRA. Od 28.06. ćemo početi pozivati ljude koji su bili na koncertu da nam se jave, da nam ispričaju svoju priču – kako su se zalagali za mir, kako su doživjeli koncert u Zetri, koja su njihova sjećanja. Možemo od njih puno toga naučiti. Cilj je da mi na Zapadu shvatimo da nacionalizam nije neki trend. U Evropi momentalno nacionalizam raste u svakoj državi. Tako je bilo i krajem osamdesetih u Jugoslaviji. Teško je to, naravno, usporediti, ali, kad ja pričam sa ljudima koji su bili na koncertu, oni jako brzo zaključe da tu postoje paralele.

Trailer za "Zetra Projekt" (Izvor: "Zetra Projekt")

RSE: Ideja je da ljudi koji su bili na koncertu ispričaju svoje priče, zašto su bili na koncertu i gdje su sada?

Danijel Višević: Da. Ja bih već sada pozvao ljude da nam se jave, iako naša kampanja starta tek 28.06. Dakle, pozivaćemo ljude koji su bili na koncertu, da nam se jave, da nam ispričaju svoju priču kako su se zalagali za mir i kako su doživjeli veče u Zetri, koncert. Mogu se javiti preko e-maila zetraprojekt@gmail.com ili preko facebook stranice koja je već aktivna i koja je već veliku pozornost dobila. Od 28.06. bit će aktivna i web stranica preko koje će biti moguće uploadovati slike, videa i na kojoj će svako moći ispričati svoju priču. Mislimo da je svima važno čuti šta su doživjeli i čuti poruku tih ljudi.

RSE: Rođeni ste u Njemačkoj, tamo odrasli, radite tamo kao novinar, osim porijekla, moglo bi se reći da baš i nemate veze sa Balkanom i ratom na ovim prostorima.

Danijel Višević Photo: Midhat Poturović

Danijel Višević Photo: Midhat Poturović

Danijel Višević: Da, ja sa ratom nikakve direktne veze nisam imao. Rođen sam u Njemačkoj, odrastao sam u Njemačkoj, družim se sa Nijemcima, internacionalnim ljudima, i jezik sam naučio što redovito čitam vijesti sa Balkana i što sa svojim roditeljima pričam hrvatski. Veze sa ratom nisam imamo. To sam ja mislio. A onda sam prije pet godina počeo da pišem jednu knjigu o ratu, zato što sam imao sve više posla sa svojom rodbinom – primijetio sam da su traumatizirani. Kroz to sam shvatio da neke posljedice rata i ja imam, iako sam daleko odavde odrastao. To se ne može usporediti s onim što su doživjeli ljudi koji su bili u ratu. Ni blizu. Ali, ja mogu reći da je najveća nesreća koja se desila u mom životu bio taj rat. Nema ništa što se može usporediti s time. Iako je rat bio daleko, iako ja nijednom nisam čuo kako top puca, ja znam, kad vidim svoju rodbinu, kad ih posjetim, ta tema je dominantna.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG