Dostupni linkovi

logo-print

Poštari prvi srušili granice i podjele u BiH


Poštar, arhivska fotografija

Poštar, arhivska fotografija

Od prvog oktobra ove godine svi gradovi u Bosni i Hercegovini trebali bi biti povezani brzim prenosom paketa i dokumenata u roku od 24 sata. BH Pošta, Pošte Srpske i Hrvatska pošta Mostar pokreću novi zajednički projekt "Brze pošte na nivou BiH". Analitičari ocjenjuju da ta saradnja predstavlja pojavu novih vjetrova u bh. ekonomiji i javnim preduzećima zatvorenim u nacionalne torove.

Ideja je pokrenuta jer se konkurencija ozbiljno zahuktala. Privatne firme koje se bave brzim prenosom pošiljki uzele su značajan dio finansijskog kolača i nesmetano su prevozile pakete širom Bosne i Hercegovine.

Sa druge strane, bila je situacija da pošiljka iz Tuzle putem neke od javnih pošta, nije mogla da bude poslana za Banjaluku i obratno. Tri javne pošte, Pošte Srpske, BH Pošta i Hrvatska pošta Mostar bile su ograničene na određene teritorije unutar države i to uglavnom po nacionalnoj liniji. To bi se sa ovim projektom trebalo promijeniti.

"Uskoro će pošiljka poslana brzom poštom iz Republike Srpske (RS) u bilo koji grad ili mjesto u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), biti uručena u roku od 24 časa, a isto tako iz FBiH u RS. Ovom prilikom izražavamo posebno zadovoljstvo saradnjom sa druga dva javna poštanska operatera u BiH, kojom smo pokazali da su nam korisnici na prvom mjestu", istakla je Željka Koljančić, portparolka Pošta Srpske.

Ekonomisti pozdravljaju taj projekat, prvenstveno što bi to moglo pomoći poštama koje su finansijski u milionskom minusu.

"Nadam se samo da postoji ta politička saglasnost, jer bez toga nema ništa i da se neće reći 'gle čuda, to je prenos nadležnosti' ili tako nešto. Vidite kako nema mehanizma koordinacije, ali kako ipak dođe do toga da postoji zajednički interes, taj interes i te kako može da se sprovede ako konačno proradi svijest. Kod nas, na žalost, svijest proradi onda kada pošte ili bilo koje javno preduzeće ili institucija ode u minus i kad ne zna više šta će i kad jednostavno dođu ljudi koji znaju da rade. Za njih ne postoje entitetske granice, za njih ne postoje ni državne granice, jer posao je posao", ocjenjuje Svetlana Cenić, ekonomistkinja.

Svetlana Cenić

Svetlana Cenić

I u drugim oblastima su preduzeća podijeljena, pa tako imamo i Šume Republike Srpske, Elektroprivredu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, te nazive mnogih drugih javnih preduzeća gdje se već po samom nazivu da zaključiti i domen poslovanja.

"Sve te firme koje su u državnom vlasništvu, odnosno u entitetskom ili kantonalnom, imale su taj etnički predznak ili federalni, odnosno federalne jedinice u kojoj egzistiraju, a koja je opet etnički oblikovana. Svejedno vam je da li ćete nešto da zovete Šume Republike Srpske ili Srpske šume kako su se ranije zvale, kada one jasno predsavljaju jednu federalnu jedinicu u kojoj dominira jedna etnička skupina. Suština je u tome što su jako velike barijere. Jako je veliko nepovjerenje i među političarima i među građanima. To se apsolutno reflektuje na ekonomiju", navodi politikolog Vlade Simović, te dodaje:

"Sa druge strane imamo, nasuprot tom nepovjerenju, potrebe koje su dio ekonomske logije, a to je, ako hoćete da se sačuvate kao preduzeće, kao firma na jednom tržištu, morate da se objedinite jer je to lakši put da ne biste bili poraženi od ekonomskih subjekata koji će izvana doći i potpuno vas ekonomski poraziti. Ne mogu ni Turska, Rusija, Kina i Indija da se odupru određenom globalnom povezivanju, a kako onda to da ne očekujete i za jednu Bosnu i Hercegovinu koja je veličine predgrađa Bombaja. To je besmisleno."

Ekonimista Zoran Pavlović je mišljenja kako dosadašnja politika podjela ekonomije na mala nacionalna tržišta nema nikakvu perspektivu za javna preduzeća i generalno za ekonomski oporavak Bosne i Hercegovine. Stoga je i logično da se tržišta objedinjuju.

"Ekonomija BiH je odavno postala zarobljenik političkih lidera i njihovih stranaka koji su na vrlo vješt način uspjeli da iskoriste sve ono što je dovelo do rata, i sve posljedice rata u smislu nacionalnog i na tom principu stvaranja malih ekonomija tržišta koje su pokazale vrlo loše, da ne kažem nikakve rezultate. Gledajući na neke nove vjetrove koji se pojavljuju, a to je da se, na neki način, poštanski saobraćaj u BiH poveže i koordinira, u cilju snižavanja troškova poslovanja, a podizanja kvaliteta usluga građanima, počeli su razgovori koji su praktično ono što je nedostajalo sve do sada u ekonomiji. To je korištenje svih prednosti kompletnog tržišta Bosne i Hercegovine. Ma kako ono malo bilo, u svakom slučaju je pojedinačno veće nego tržište RS, FBiH ili Brčko Distrikta", navodi Pavlović i ističe:

"U tom smislu je ekonomija i podijeljena do sada bila upravo zato što se na taj način uspijevalo obezbijediti bogaćenje malog broja pojedinaca koji su dobro povezani sa političkim oligarsima i sa ljudima koji zloupotrebljavaju političku poziciju. U tom smislu, zaista treba biti jasno da svako javno preduzeće, ma kako se zvalo, šume Srpske, Hrvatske ili Federacije, moraju poslovati tako da stvaraju dobit i da doprinose budžetima, a ne da stvaraju dugove, koje onda treba iz budžeta servisirati."

Pošta, ilustrativna fotografija

Pošta, ilustrativna fotografija

No Svetlana Cenić ističe da se ne treba čuditi ako bi zajednički posao pošta propao, jer jedinstveni ekonomski prostor dijelom nije uspostavljen ne samo zbog politike, već i zbog prljavih ličnih interesa.

"Nemojte misliti da i ovo, evo što su pošte pokrenule inicijativu, da ako postoji – hipotetički govorim, nekakav lobi, svih ovih koji se inače bave brzom poštom, dostavom, i tako dalje – taj lobi koji može da plati našu političku elitu da ne dođe do ove ovakve koordinacije tri pošte, naravno da se neće ni desiti ta koordinacija i zajednički rad. Mi to gledamo stalno. Bosna i Hercegovina još uvijek nije jedinstveni ekonomski prostor i kad se kaže 'jedinstveni ekonomski prostor', to uopšte ne znači unitarizaciju, brisanje entiteta. Oni koji o tome pričaju uopšte ne znaju šta znači jedinstveni ekonomski prostor, ali pitajte svakoga ko posluje na teritoriji BiH, kako to izgleda", naglašava Cenić.

Tri pošte imaju više od 5.000 zaposlenih. Trenutno je zajednička usluga brze pošte u eksperimentalnoj fazi i testira se u saradnji sa određenim pravnim subjektima.

Predstavnici tri javne pošte u BiH ističu kako očekuju da će građani imati kvalitetnu uslugu, ali i prihvatljive cijene.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG