Dostupni linkovi

logo-print

Pet godina presude "Sejdić-Finci": Popuštanje Brisela medvjeđa usluga BiH


Jakob Finci i Dervo Sejdić

Jakob Finci i Dervo Sejdić

Prošlo je pet godina otkako je Sud za ljudska prava u Strazburu presudio da se pripadnicima manjina u BiH mora omogućiti kandidiranje za Predsjedništvo i Dom naroda BiH. Ni do danas presuda nije provedena, niti su bh. političari ičim, osim riječima, pokazali volju da se prekine ekskluzivitet konstitutivnih naroda i njihova dominacija u političkom životu. Tako je presuda poznata pod nazivom „Sejdić i Finci“ od istorijskog dokumenta postala tek zastavica kojom mašu zaštitnici ljudskih prava.

"Strazbur osudio BiH zbog diskriminacije", "Stop diskriminaciji u Predsjedništvu", "BiH je dobila po prstima"... ovo su naslovi kojima je prije pet godina najavljivan istorijski korak ka uklanjanju diskriminacije u Ustavu BiH.

Evropski Sud za ljudska prava u Strazburu ocijenio je kako uskraćivanje prava pripadnicima tzv. nekononstitutivnih naroda, odnosno onih koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati ili Bošnjaci, da se kandiduju za poziciju člana Predsjedništva BiH ili u državni Dom naroda predstavlja kršenje ljudskih prava. Ova se odredba, presudio je Sud, mora provesti, te se paralelno s izmjenom Ustava BiH mora promijeniti i izborni zakon kako bi se omogućilo kandidovanje.

Označena kao istorijska, ova je presuda unijela nadu da je vrijeme za promjene. Jakob Finci tada je kazao kako je bio „gotovo siguran da će biti ovakav rezultat, jer ko god se iole razumije u ljudska prava i ko zna čitati i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i Protokol 12 uz tu konvenciju, bilo mu je jasno da naš ustav nije saglasan s tim“. Pored toga, naveo je, iako se slučaj zove 'Sejdić i Finci protiv BiH', „ovo je potez u korist BiH - da se napokon pređe sa riječi na djela, sa priča na nešto konkretno.“

Danas se kaže ne kaje što je povukao ovaj potez, mada je razočaran jer pomaka nema. Fotelje i ekskluzivitet, navodi Finci, očito su važniji.

"Malo sam razočaran inertnošću naših vlasti koja ukazuje na to da nisu spremni da se odreknu nijednog malog procenta svoje apsolutne vladavine političkim prostorom BiH otvarajući vrata svima onima koji nemaju tu mogućnost da se deklarišu kao pripadnici konstitutivnih naroda“, kaže Finci. Sa žaljenjem dodaje da su umjesto toga neki čak spremni za ljubav fotelja promijeniti i naciju.

Sve to vrijeme bh. političari koristili su je kao pamflet za svoje političke govore, osobito predizborne, ali i priliku za uslovljavanje i rješavanje pitanja koja nikako nisu povezana s presudom.

Halid Genjac u prošlom je sazivu bh. parlamenta bio predsjedavajući Komisije za evropske integracije. Rješenja, kaže, nije bilo jer su se otvorili ustavni apetiti koji su uz ovo pokušavali da riješe i neka druga pitanja, naročito tzv. hrvatsko pitanje.

Sastanak evropskih predstavnika sa političkim liderima u BiH o provedbi presude #Sejdić-Finci", Sarajevo, 2012., foto: Midhat Poturović

Sastanak evropskih predstavnika sa političkim liderima u BiH o provedbi presude #Sejdić-Finci", Sarajevo, 2012., foto: Midhat Poturović

„Svodilo se na to da se etnički princip u BiH dodatno teritorijalizira i dodatno ekskluzivizira izbor članova Predsjedništva i to ne više po entitetima nego po pripadnicima naroda“, kaže Genjac.

Dodaje da je ovakav princip neprihvatljiv onima koji žele da se bh društvo integriše. Ova „krupna politička nesuglasica“, kako navodi Genjac, godinama nema rješenje i neće ga uskoro ni biti.

Dalje etabliranje enticiteta

Dugo je ova presuda bila ključni element i za evropske integracije. Bosni i Hercegovini prijetilo je isključenje iz Vijeća Evrope, uslovljavane su reforme, napredak...A onda je čini se i Evropa odustala.

BiH će iduće godine predsjedavati Vijećem Evrope, a nova inicijativa EU prema BiH provođenje presude stavila je u drugi plan prioriteta. To govori da EU nije bila dovoljno odlučna, smatra Tijana Cvjetičanin iz udruženja „Zašto ne“.

„Nijedno od tih upozorenja, očito nije bilo dovoljno“, smatra Cvetičanin, navodeći i da ni prijetnje isključenjem iz Vijeća Evrope nisu pomogle. Ipak ističe da to govori još nešto: “Da institucionalni mehanizmi koji bi svakom ozbiljnom političaru trebali da budu zastrašujući kao perspektiva, da zbog toga što vi nešto ne možete da uradite da će vam država biti izbačena iz neke važne institucije i da vam neće priznati rezultate izbora to nije imalo nikakvog uticaja u njihovom postupanju.“

Bosni i Hercegovini popuštanjem Evropska unija čini medvjeđu uslugu, smatra Zlatan Begić, profesor na Pravnom fakultetu u Tuzli i član ekspertne grupe za izmjene Ustava u Federaciji BiH. Dopuštanjem da se ne provode važne odluke i presude Ustavnog suda BIH i međunarodna zajednica je doprinijela svojom neodgovornošću ovakvom stanju, smatra on.

"Mi u Bosni i Hercegovini imamo preko 80 odluka ustavnih sudova koje nikada nisu realizovane. Odatle je sve krenulo i sad dolazimo do situacije kada treba izjednačiti po nekim elementarnim pravima sve građane. I naravno, takav jedan odnos međunarodne zajednice se i dalje produžava, čineći time samo medvjeđu uslugu Bosni i Hercegovini. Sigurno će neprovođenje takve jedne odluke voditi daljnjem etabliranju etniciteta na pojedinim teritorijama jer nema to vezivno tkivo koje se zove 'ostali'“, tvrdi Begić.

Srđan Dizdarević, bivši direktor Helsinškog komiteta u BiH, po donošenju presude kazao je kako se radi o istorijskoj odluci koja će na bolje promijeniti bh. društvo. Danas međutim, živi se po istom, diskriminatorskom modelu što je „neprincipijelno i otvara vrata našim svojeglavim, autoritarnim, nedemokratskim političarima da i dalje rade ono što je njima na pameti i njihovom uskom interesu, a protivno interesima građana BiH.“

Presuda u predmetu "Sejdić i Finci", nadaju se i političari i analitičari, mogla bi biti provedena do kraja mandata nove vlasti. Ali, samo ukoliko se ne otvore novi politički apetiti koji bi diskriminaciju mogli držati otvorenom za ljubav vlastitih ambicija.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG