Na zajedničkoj sjednici Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH poslanici i delegati raspravljali su u utorak o prijedlozima amandmana na Ustav BiH u vezi sa provođenjem odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci.
Kako promjene Ustava zahtijevaju dvotrećinsku većinu, rasprava je samo potvrdila da ta većina ne postoji, te da se rješenje slučaja Sejdić-Finici neće postići ni u Parlamentarnoj skupštini BiH. Usvojen je tek zaključak da Zajednički kolegijum, zajedno sa privremenom parlamentarnom komisijom i predlagačima ustavnih amandmana, u narednom periodu preduzme odgovarajuće korake u pravcu postizanja riješenja, oslanjajući se na rezultate razgovora političkih lidera.
Amandmani o izboru delegata Doma naroda i članova Predsjedništva BiH upućeni su u parlamentarnu proceduru još u avgustu 2012. godine. Radi se o amandmanima HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, SNSD-a, SDS-a i SDA. Raspravu je obilježila polemika između predstvnika SDA i dva HDZ-a.
Šefik Džaferović iz SDA smatra da do rješenja treba doći kroz brisanje etničke odrednice u dijelu Ustava BiH:
„Nije prihvatljivo i nije dopustivo da su u Ustavu BiH etnička podjela zamijeni teretorijalnom podjelom. I nije moguće implementirati presudu ukoliko se etničke odrednice zamijene teritorijalnim odrednicama.“
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović je odbacio optužbe o pravljenju novih mapa u BiH, a povodom izbora dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH:
„Nije naš prijedlog da se definiraju dva fiksna područja u Federaciji BiH. Nije uopće, to je prijedlog SDA.“
Na kraju rasprave poslanici i delegate oba doma Parlamentarne skupštine BiH usvojili su zaključak da Zajednički kolegijum, zajedno sa privremenom parlamentarnom komisijom i predlagačima ustavnih amandmana, u narednom periodu preduzme odgovarajuće korake u pravcu postizanja rješenja, oslanjajući se na rezultate razgovora političkih lidera u BiH.
Kako promjene Ustava zahtijevaju dvotrećinsku većinu, rasprava je samo potvrdila da ta većina ne postoji, te da se rješenje slučaja Sejdić-Finici neće postići ni u Parlamentarnoj skupštini BiH. Usvojen je tek zaključak da Zajednički kolegijum, zajedno sa privremenom parlamentarnom komisijom i predlagačima ustavnih amandmana, u narednom periodu preduzme odgovarajuće korake u pravcu postizanja riješenja, oslanjajući se na rezultate razgovora političkih lidera.
Amandmani o izboru delegata Doma naroda i članova Predsjedništva BiH upućeni su u parlamentarnu proceduru još u avgustu 2012. godine. Radi se o amandmanima HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, SNSD-a, SDS-a i SDA. Raspravu je obilježila polemika između predstvnika SDA i dva HDZ-a.
Šefik Džaferović iz SDA smatra da do rješenja treba doći kroz brisanje etničke odrednice u dijelu Ustava BiH:
„Nije prihvatljivo i nije dopustivo da su u Ustavu BiH etnička podjela zamijeni teretorijalnom podjelom. I nije moguće implementirati presudu ukoliko se etničke odrednice zamijene teritorijalnim odrednicama.“
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović je odbacio optužbe o pravljenju novih mapa u BiH, a povodom izbora dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH:
„Nije naš prijedlog da se definiraju dva fiksna područja u Federaciji BiH. Nije uopće, to je prijedlog SDA.“
Na kraju rasprave poslanici i delegate oba doma Parlamentarne skupštine BiH usvojili su zaključak da Zajednički kolegijum, zajedno sa privremenom parlamentarnom komisijom i predlagačima ustavnih amandmana, u narednom periodu preduzme odgovarajuće korake u pravcu postizanja rješenja, oslanjajući se na rezultate razgovora političkih lidera u BiH.
