Voda se nastavlja povlačiti sa poplavljenih područja u BiH, Vijeće ministra BiH u četvrtak će razmatrati aktuelnu situaciju, a očekuje se uspostava linije za prijavu zloupotreba u raspodjeli donacija.
Državni ministri trebali bi u četvrtak utvrditi u kojoj su fazi aktivnosti za pripremu međunarodne donatorske konferencije za pomoć BiH.
Od ministarstava se očekuju procjene šteta koje će biti osnova za traženje međunarodne pomoći BiH, a koje će se vjerovatno mjeriti desetinama miliona eura, jer je poplavama pogođeno preko 50 opština u cijeloj državi.
Sa poplavljenih područja stižu dobre vijesti o tome da su vodostaji rijeka sve niži. Ali, tamo gdje se voda povukla, sada su vidljive razmjere katastrofe i očaj ljudi je sve veći.
Dopisnik RSE iz Bijeljine Zoran Cvjetinović javlja da je vodostaj Save na podučju Semberije tri metra niži nego u vrijeme vrhunca poplava, kada je iznosio oko 11. metara.
Nastavljeno je skupljanje leševa životinja, smeća i kabastog otpada, te dezinfekcija. Crpi se voda iz objekata, ali će mnogi ostati neupotrebljivi.
Prema poznatim podacima, u Semberiji, navjećoj žitnici u BiH, poplavljeno je oko 33.500 hektara obradivog zemljišta i iz ovog područja stižu apeli da stanovništvu ponestaje hrane.
Situacija na šamačkom području je i dalje teška. Koordinator štaba za vanredne situacije Milorad Kutlešić izjavio je da je Šamcu neophodna međunarodna pomoć, a ako tako ne bude, ova opština najvjerovatnije neće više nikad izgledati onako kakva je nekada bila.
U naselju Tišina, koje je bilo potpuno poplavljeno, građani su se počeli vraćati, ali mnoge će kuće ostati neuseljive, javlja RSE dopisnik Zoran Matkić. Stanovnici su šokirani prizorima koje zatiču.
"Jad i čemer, valjda je ovo moja kuća nekad bila", rekao nam je jedan od stanovnika ovog naselja.
Malo je građana koji su imovinu osigurali od dodatnih rizika, u šta spadaju i poplave. Osiguravajuće kuće navode da je svega dva posto stanovništva osiguralo kuću, stan ili automobil od poplava, a poljoprivrednika koji su osigurali stoku i oranice gotovo da i nema.
Klizišta su nakon poplava i dalje najveći problem u mnogim područjima, poput tuzlanske i banjalučke regije, u kojoj je počela i najezda komaraca.
Pomoć ljudima na poplavljenim područjima nastavlja stizati iz drugih područja u BiH koja nisu zahvaćena poplavama, kao i od dijaspore, te međunarodnih organizacija.
Ministarstvo sigurnosti BiH u sljedećih sedam dana uspostaviće Etičku liniju za prijavu zloupotreba u distribuciji humanitarne pomoći koja se dostavlja radi saniranja posljedica izazvanih poplavama u Bosni i Hercegovini.
Svi koji sumnjaju u zloupotrebe, moći će to prijaviti putem web stranice Ministarstva sigurnosti BiH.
Zamjenik ministra sigurnosti Mladen Ćavar najavio je da će svaka prijava biti "adektvatno istražena".
Državni ministri trebali bi u četvrtak utvrditi u kojoj su fazi aktivnosti za pripremu međunarodne donatorske konferencije za pomoć BiH.
Od ministarstava se očekuju procjene šteta koje će biti osnova za traženje međunarodne pomoći BiH, a koje će se vjerovatno mjeriti desetinama miliona eura, jer je poplavama pogođeno preko 50 opština u cijeloj državi.
Sa poplavljenih područja stižu dobre vijesti o tome da su vodostaji rijeka sve niži. Ali, tamo gdje se voda povukla, sada su vidljive razmjere katastrofe i očaj ljudi je sve veći.
Dopisnik RSE iz Bijeljine Zoran Cvjetinović javlja da je vodostaj Save na podučju Semberije tri metra niži nego u vrijeme vrhunca poplava, kada je iznosio oko 11. metara.
Nastavljeno je skupljanje leševa životinja, smeća i kabastog otpada, te dezinfekcija. Crpi se voda iz objekata, ali će mnogi ostati neupotrebljivi.
Prema poznatim podacima, u Semberiji, navjećoj žitnici u BiH, poplavljeno je oko 33.500 hektara obradivog zemljišta i iz ovog područja stižu apeli da stanovništvu ponestaje hrane.
Situacija na šamačkom području je i dalje teška. Koordinator štaba za vanredne situacije Milorad Kutlešić izjavio je da je Šamcu neophodna međunarodna pomoć, a ako tako ne bude, ova opština najvjerovatnije neće više nikad izgledati onako kakva je nekada bila.
U naselju Tišina, koje je bilo potpuno poplavljeno, građani su se počeli vraćati, ali mnoge će kuće ostati neuseljive, javlja RSE dopisnik Zoran Matkić. Stanovnici su šokirani prizorima koje zatiču.
"Jad i čemer, valjda je ovo moja kuća nekad bila", rekao nam je jedan od stanovnika ovog naselja.
Malo je građana koji su imovinu osigurali od dodatnih rizika, u šta spadaju i poplave. Osiguravajuće kuće navode da je svega dva posto stanovništva osiguralo kuću, stan ili automobil od poplava, a poljoprivrednika koji su osigurali stoku i oranice gotovo da i nema.
Klizišta su nakon poplava i dalje najveći problem u mnogim područjima, poput tuzlanske i banjalučke regije, u kojoj je počela i najezda komaraca.
Pomoć ljudima na poplavljenim područjima nastavlja stizati iz drugih područja u BiH koja nisu zahvaćena poplavama, kao i od dijaspore, te međunarodnih organizacija.
Ministarstvo sigurnosti BiH u sljedećih sedam dana uspostaviće Etičku liniju za prijavu zloupotreba u distribuciji humanitarne pomoći koja se dostavlja radi saniranja posljedica izazvanih poplavama u Bosni i Hercegovini.
Svi koji sumnjaju u zloupotrebe, moći će to prijaviti putem web stranice Ministarstva sigurnosti BiH.
Zamjenik ministra sigurnosti Mladen Ćavar najavio je da će svaka prijava biti "adektvatno istražena".
