Dostupni linkovi

logo-print

Pogled preko Atlantika: NATO će preživjeti Trumpa, ali slijede promjene


Vojna baza u Litvaniji

Vojna baza u Litvaniji

Evropljani su zabrinuti za sudbinu NATO saveza i koncept kolektivne odbrane nakon izbora Donalda Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Država. Njujorški dnevnik Wall Street Journal i nedjeljnk TIME analizirali su mogući razvoj događaja, što je tema kojom smo se bavili na Facebook stranici "Zašto?".

Evropljani su imali mnogo razloga da izbor Donalda Trumpa za predsjednika Amerike dočekaju sa neizvjesnošću i zarbinutošću jer je mnogo toga u vezi njegove vanjske politike još uvijek misterija, piše Wall Street Journal (WSJ) u uredničkom osvrtu u ponedjeljak.

Njegove tirade protiv slobodne trgovine mogu biti uvod u kolaps pregovora o Transatlantskom partnerstvu o trgovini i investicijama (TTIP), piše WSJ:

“Slabost gospodina Trumpa prema Vladimiru Putinu bi mogla povećati jaz između “jastrebova” i “galebova” u Evropskoj uniji u vezi odgovora bloka na rusku agresiju u Ukrajini. Gospodin Trump je doveo u pitanje američku posvećenost preme NATO-u, iako se poslije malo povukao po tom pitanju. Jedan od njegovih surogata, News Gingrich, podigao je sumnje po pitanju američke posvećenosti odbrani manjih saveznika, kao što je Estonija, koju je bivši predsjedavajući Kongresa nazvao predgrađem Pitsburga.”

S druge strane, Evropljani su sami krivi za neke od američkih stavova:

“Jedna od legitimnih zamjerki gospodina Trumpa oko NATO-a je da samo Estonija, Grčka, Poljska, Sjedinjenje Drržave i Velika Britanija isunjavaju uslov o minimalnom ulaganju od dva posto bruto društvenog proizvoda u odbranu,” piše WSJ.

Ako žele popraviti stanje, Evropljani bi prije svega trebali prestati pričati o novom vojnom savezu unutar EU kao zamjeni za NATO jer to politički nije moguće u skorije vrijeme.

Također, trebali bi biti manje osvetoljubljivi kada je u pitanju “Brexit”, piše njujorški dnevnik:

“Evropljani vole držati pridike Amerikancima oko njihovih političkih izbora iako su Amerikanci ti koji na kraju uvijek stižu u pomoć Evropi. Prije nego što počnu paničariti oko gospodina Trumpa, možda bi se prvo trebali s njjim sresti.”

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je u pismu Trumpu u nedjelju podsjetio novog američkog predsjednika da je više od 1.000 vojnika iz Evrope poginulo u Avganistanu boreći se uz američke saborce nakon napada na SAD 11. septembra 2001, piše američki nedjeljnik:

“Bila je to veoma neobično sentimetalna izjava od strane čovjeka poznatijeg po birokratskim frazama koja pokazuje koliko su zaista Evropljani postali nervozni kada je u pitanju američka posvećenost njihovoj odbrani.”

Tokom predizborne kampanje, Trump je alijansu često nazivao “prevaziđenom” ali je isto tako izjavio bi je želio sačuvati na neki način nakon što je osigurao predsjedničku nominaciju u julu.

Ova dvosmislenost ostavlja prostora za optimizam, ako ništa bar među odbrambenim stručnjacima koji su spremni umanjiti Trumpovu navodnu netrpeljivost prema zajedničkoj odbrani, piše Time, koji je, između ostalog, razgovarao sa Lordom Davidom Richardsom, bivšim šefom britanskih oružanih snaga.

“Potpuno sam siguran da će biti odlučan po ovom pitanju kao i svi drugi američki predsjednici od osnivanja NATO-a,” kazao je Lord Richards.

Uvrjedljive izjave o NATO su bile jako iritantne za evropske saveznike, američki nedjeljnik koji citira njemačkog ministra vanjskih poslova Franka-Waltera Steinmeira i daje mu jedan savjet:

“Uvrjedljive ili ne, ove izjave bi uskoro ogle postati zvanična američka politika.”

XS
SM
MD
LG