Dostupni linkovi

logo-print

Podgorica lobira u iščekivanju odluke Brisela


Sjedište EU u Briselu

Sjedište EU u Briselu

Domaći i inostrani mediji pokušavaju da otkriju predstojeći stav šefova zemalja Evropske unije o tome da li će Crna Gora za nešto manje od dvije sedmice dobiti zeleno svijetlo za otvaranje pregovora o članstvu u Evropskoj uniji. Otvaranje pregovora treba da podrži svih 28 zemalja unije i otvoreno je pitanje da li je dio zemalja rezervisan prema otvaranju pregovora sa Crnom Gorom.

U danu kada se u Briselu iza zatvorenih vrata održava sastanak radne grupe za proširenje, a na čijem dnevnom redu je i rasprava o otvaranju pregovora s Crnom Gorom, iz crnogorske Vlade poručuju da su u stalnoj komunikaciji sa zemljama članicama Evropske unije.

"Ne bih rekao da će biti samo lobiranja, radi se o kontaktima koje imamo sa državama članicama i sa Evropskom komisijom, da se radi o jednom kanalu komunikacije koji smo još davno uspostavili i koji podrazumijeva svakodnevne kontakte, u dostavljanju informacija, i pomoći koju možemo pružiti zemljama članicama da bolje shvate šta se to dešava u Crnoj Gori i kakav je napredak napravila", kaže glavni pregovarač Aleksandar Pejović.

Povećano interesovanje za zasjedanje radne grupe za proširenje uzrokovano je kontroverznim informacijama o tome da li će Crna Gora na zasjedanju Evropskog savjeta koji čine šefovi država i Vlada Evropske unije, a koje počinje 28 juna, dobiti zeleno svijetlo za otvaranje pregovora o članstvu u Uniji.

Naime izjava šefa Odjeljenja za Crnu Goru u Generalnom direktoratu Evropske komisije za proširenje Dirka Langea od prije tri dana je prva unijela sumnju u mogućnost otvaranja pregovora sa Crnom Gorom.

Potom je dnevnik Vijesti pozivajući se na diplomatske izvore objavio da Švedska, Holandija i Francuska imaju rezerve prema otvaranju pregovora sa Crnom Gorom.

Tim povodom oglasili su se visoki državni funkcioneri porukom da državna administracija nema takve informacije i da se oni nadaju otvaranju pregovora. Podsjetimo, i Frans pres, pozivajući se na svoje izvore objavio da Crna Gora može računati na odluku o otvaranju pregovora na samitu krajem juna.

Finska i Švedska

Ipak, posljednja izjava glavnog pregovarača Aleksandra Pejovića ukazuje na kojim evropskim adresama postoji potreba za dodatnim objašnjenjima:

"Ja ću slijedeće sedmice biti na konsultacijama u Finskoj i Švedskoj. Dakle, glavni cilj tih razgovora je da se dobije potpunija slika onoga što Crna Gora radi trenutno, što je radila u prethodnim mjesecima i da se vidi upravo jedan odmak od onoga što je ranije bilo usvajanje zakonodavstva sada je i praktična primjena. Sada da se vidi da li zaista zakonodavstvo koje smo usvojili praktično djeluje i da li smo ostvarili rezultatet koji su zadovoljavajući."

I bivša ministarka evropskih integracija Gordana Đurović, koja je bila na čelu procesa do dobijanja statusa zemlje kandidata, u izjavi za Radio Antenu M kaže da je Crna Gora zaslužila otvaranje pregovora, ali relativizuje tajming takve odluke Evropske unije.

Kada se cijela Evropa nalazi na raskrsnici, odluka o početku pregovora sa Crnom Gorom ne izgleda kao pitanje svih pitanja na listi prioriteta, ocjenjuje Gordana Đurović.

"Kada se cijela Evropa zaista nalazi na raskrsnici, odluka o početku pregovora sa Crnom Gorom da li će biti u junu ili koji mjesec kasnije iz ugla Švedske, Finske, Belgije, Francuske, Njemačke i drugih zemalja EU, svakako ne izgleda kao pitanje svih pitanja na listi prioriteta", ocjenjuje Gordana Đurović.

O skepsi nekih zemalja, posebno jedne, kada je u pitanju otvaranje pregovora sa Crnom Gorom govori Momčilo Radulović iz Evropskog pokreta u Crnoj Gori:

"Ono što smo imali prilike da čujemo je zapravo bilo generalno pozitivan stav ali i izražena skepsa od određenog broja zemalja. Ta skepsa nije bila eksplicitna negacija i određivanje ka negativnom glasanju o Crnoj Gori već zapravo želja da se pruže i dodatni argumenti pored onih koji su već većinu zemalja ubijedili da daju svoje pozitivno mišljenje. Radi se o par zemalja, najviše o jednoj i to je povezano kako sa relacijama unutar EU tako i sa unutrašnjim pitanjima u datim zemljama. No, čak i kada su te relativno kritične zemlje u pitanju mislim da se ne radi o nekom decidno negativnom stavu."

A da li Crna Gora ima prostora da još nešto uradi kako bi ubijedila svih 28 članica EU da zavređuje početak nove, više faze integracija, a kako je ovih dana više puta ponovio Jelko Kacin, izvjestilac Evropskog oparlamenta za Balkan, Radulović kaže da se od Vlade i pravosuđa očekuje da daju dodatne argumente pred samit u Briselu.

"Smatram da izjave koje smo imali priliku da čujemo su zapravo izjave prijatelja i ljudi koji su naklonjeni pridruživanju Crne Gore gdje oni na neki način traže pomoć od Crne Gore i njenih institucija u smislu obezbjeđivanja dodatnih argumenata i razloga zašto Crna Gora treba da dobije podršku. Mislim da se ti argumenti nalaze u rukama vlade u Podgorici, kako vlade tako i pravosuđa. Čini mi se da u ovih 10 dana treba smoći snage i napraviti još nekoliko dodatnih koraka u tom smislu", zaključuje Kacin.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG