Dostupni linkovi

logo-print

Plastičnim otpadom finansiraju školu


Nastavnici i đaci ispred škole

Nastavnici i đaci ispred škole

U Tešnju je uspostavljen jedinstven sistem prikupljanja PET ambalaže u BiH. U sakupljanje plastičnih boca uključene su osnovne škole, nevladine organizacije i lokalna uprava. Plastični otpad završava u pogonu za reciklažu dobojskog preduzeća Omorika i tako postaje novac.

Učenici osnovnih škola prikupili su u protekle četiri godine na području Tešnja dva miliona plastičnih boca. Najmarljiviji su bili đaci Osnovne škole „Rešad Kadić“ koji su obavili gotovo trećinu tog posla.

„Prvi smo sve četiri godine u prikupljanju ambalaže. PET ambalažu donosimo od kuće, ili prikupljamo u naselju Krndija tako što idemo po zgradama gdje se nalaze kante za odlaganje PET ambalaža, iz kojih kupimo tu ambalažu. Te kante su postavljenje 2010. godine", kaže učenik Rasim Korajlić.

„Svakako da je velika motivacija učenicima da na kraju svakog polugodišta škola odvoji određeni novčani iznos kao podsticaj za daljnje skupljanje. Također, učenicima se razvija svijest o očuvanju okoliša, o prirodi i o tome kako je važno da stvari odlažemo na pravo mjesto, da ne zagađujemo okolinu", kaže učenica Sajra Agić.

Direktorica OŠ „Rešad Kadić“ Berina Merdić kaže da je ovakav sistem prikupljanja otpada koristan za učenike, ali i za njihovu školu:

„Sakupljanjem PET ambalaže razvijamo ekološku svijest naših učenika - da PET ambalaža nije smeće ni otpad, nego je sirovina koja se može reciklirati, sačuvati okolina i istovremeno nešto zaraditi. Mi smo za protekle četiri godine ostvarili dobit od 9,5 do 10 hiljada KM, a sva sredstva su uložena vezano za nastavu i nastavni proces - opremili smo kabinet informatike, mijenjali smo dio stolarije", navodi direktorica.

Rezultati organizovanog prikupljanja plastičnog otpada vidljivi su i na terenu. U Tešnju je teško pronaći bačenu bocu u prirodi, kaže Admir Plančić, predsjednik udruženja Eko mladi, koje je također uključeno u ovaj projekat:

„Ja sam iz Jablanice, jednog sela iz okolice Tešnja. Imamo jednu riječicu koja prolazi kroz selo. Do implementacije ovoga projekta stvarno je bilo dosta boca u rijeci, kraj puta, u putnom pojasu, ali kako je ovaj projekat krenuo za bilježeno je smanjenje tog smeća. I vjerujte, nema više flaša. Čak nijedna kod nas nije zabilježena. Znači da je projekat pun pogodak i da je postigao ono što smo željeli", konstatuje Plančić.

Prikupljene plastične boce završavaju u postrojenju za reciklažu preduzeća Omorika, koje se nalazi u selu Johovac kod Doboja. Otkupna cijena tone plastičnog otpada u ovoj firmi iznosi 300 maraka.

BiH reciklira manji dio otpada

Ovaj projekat po principu marka na marku sufinansira i Opština Tešanj, što znači da se iz budžeta po toni izdvaja iznos jednak otkupnoj cijeni. Koordinator projekta prikupljanja PET ambalaže u Tešnju Adnan Lihić ističe da je ovo jedinstven primjer u BiH:

„Do danas je sakupljeno 100 tona, u broju boca to je dva miliona PET boca, sa područja općine Tešanj. Protuvrijednost koju su od tog broja boca dobile škole od firmi koje su vršile otkup je oko 30.000 KM, i još isto toliko od Općine koja je konstantno četiri godine sufinansirala ovaj projekat.“

Bačena plastika u prirodi se razgrađuje od 100 do 1.000 godinu, i sam taj podatak dovoljan je motiv da ovakvih primjera kao u Tešnju bude više, kaže Mladen Damjanović, predstavnik Omorike, jedinog preduzeća za reciklažu PET ambalaže u BiH. Damjanović ističe da se u BiH reciklira tek manji dio otpada:

„Možda 20 do 25 posto. Sve ostalo se vozi na deponije i baca. Znači da nije uređeno. Komunalna policija treba svoj dio posla da radi i da kaže:’Koliki je ulaz otpada u firmi, gdje ti je, kome si dao?’ Da li je to bilo ulje, da li je PET, da li je karton. Gdje je to završilo? Ko plaća porez na zbrinjavanje otpada? Znači zakon je broj jedan.“

Zbog toga je Opština Tešanj odlučila da na svom području finansijski podrži prikupljanje PET ambalaže, kaže opštinski načelnik Suad Huskić:

„Mi smo vidjeli da je problem upravljanja otpadom i generalno recikliranja plastike u BiH teško rješiv, a da dodatno neko ne stimuliše. Vidjeli smo da to ne možemo dočekati od viših nivoa vlasti i opredijelili smo se da na ovaj način motivišemo učenike i škole da rade na ovom projektu i to se pokazalo, nakon nekoliko godina i nakon dva miliona sakupljenih PET boca, dobrim receptom", zaključuje Huskić.
  • 16x9 Image

    Arnes Grbešić

    Novinarstvom se bavi od 1999. godine. Kao dopisnik RSE radi od 2001. godine. Sa Silvijom Brčić, koleginicom iz Livna, proglašen je 2004. za najboljeg reportera zajedničkog projekta RSE - Radio 27.

XS
SM
MD
LG