Dostupni linkovi

logo-print

Muftija goraždanski: Prelijevanje događaja iz Turske u BiH nije moguće izbjeći


Hapšenje pučista u Istanbulu, 16. juli 2016.

Hapšenje pučista u Istanbulu, 16. juli 2016.

Može li unutrašnji politički sukob u Turskoj imati refleksije na odnose prema Bosni i Hercegovini i regionu, s obzirom na tradicionalne odnose koji se gaje na ovom prostoru? Kakav je odnos prema islamu i muslimanima u Evropi, ali i porastu radikalizama u svijetu? Odgovore na ova pitanja u razgovoru za RSE daje Remzija Pitić, muftija goraždanski.

RSE: Gospodine Pitiću, Turska se ovih dana suočila s ozbiljnim unutrašnjim problemima. Čini se da se dio prelijeva i na Bosnu i Hercegovinu, te da se u bh. društvu, primarno među Bošnjacima, uočava ova podjela na one koji su za turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana (​Redžep Tajip Erdoan) i one protiv njega. Imajući u vidu tradicionalne veze s Turskom, kakav je Vaš stav o ovakvoj podijeljenosti, ali i onome što se dešava u Turskoj?

Pitić: To što se događa u Turskoj nije krenulo jučer. Ta, uslovno kazano, kriza ili traganje za pravim putem unutar turskog društva, traje već duže vrijeme. Mislim da nije dobro da ponegdje stvari poistovjećujemo sa ljudima koji su na čelu te priče – u slučaju Turske Erdogana, a onda to na drugoj strani pripisujemo, uslovno kazano, konsenzusu nacije oko nekih bitnih pitanja.

Pristalice Recepa Tayyipa Erdogana u Ankari, 20. juli 2016.

Pristalice Recepa Tayyipa Erdogana u Ankari, 20. juli 2016.

Erdogan jeste predsjednik Republike, jeste najvažniji čovjek u političkom sistemu te zemlje, ali to je zemlja koja već dugo traga za svojim putem u modernom svijetu i zemlja koja je, na žalost, dugo vremena bila u nemogućnosti da prodiše punim plućima i da zauzme svoje mjesto u geografskom prostoru kojem pripada, pa i svjetskoj politici.

Naravno, oni koji su u svjetskoj politici veliki, ne vole kad se još neko probudi i učinit će sve da oni koji su do juče bili mali i koji su po njihovim aršinima trebali biti mali, da ostanu i dalje mali.

To što se događa u Turskoj i njegovo prelijevanje u Bosnu i Hercegovinu ne mislim da je bilo moguće izbjeći. Mi živimo ipak u globalnom svijetu, u kojem se svaki iole ozbiljniji događaj reflektira gotovo na cijelo čovječanstvo. Na žalost, ono sa čime se suočavamo danas jeste da je svijet na nekoj vjetrometini i da nemamo vidike kuda svijet generalno treba, može i hoće da ide.

Mislim da je to gubljenje svijeta ili svjetske politike počelo upravo u Bosni i Hercegovini kada se dozvolilo da oni koji mogu izvesti genocid nad jednim narodom, ostanu i dalje na važnim pozicijama u državnim institucijama i da niko ne poduzima ništa. Dakle, tad smo srušili sve vrijednosti, a ovo poslije, sve što se događa, zapravo je posljedica jednog takvog pristupa u svjetskoj politici.

RSE: Turska se zaista nalazi na jednoj od najznačajnijih geopolitičkih raskrižja. Tu postoji još jedna bitna stvar – radi se o zemlji koja je, prvenstveno, muslimanska. Danas svjedočimo o velikom porastu islamofobije. Hoće li ovo doprinijeti tome da se na Zapadu još radikalnije poima islam?

Pitić: To je generalno problem modernog čovjeka i naših prijatelja na Zapadu, kojima, čini mi se, već predugo treba uvijek neki neprijatelj. Juče je to bio komunizam, danas je to islam ili muslimanski svijet. Šta to znači? Turska je muslimanska država i to samo po sebi treba biti problem? Ako to stvarno samo po sebi treba biti problem, onda to tako treba i kazati – da za muslimane nema mjesta pod ovim nebeskim svodom.

Ne mislim da je to tako dramatično i radikalno otišlo, ali definitivno u nekim krugovima u svijetu postoje ljudi koji demokraciju razumijevaju kao neko vlastito naslijeđe ili vlastito dobro koje je namijenjeno samo nekima. Dakle, mi jesmo jednaki kao Božija stvorenja, ali neki su ipak jednakiji i samo neki imaju pravo da žive u slobodi, u demokraciji, u društvu koje ima neke ustaljene forme ponašanja. Turska jeste, naravno, muslimanska zemlja,

Remzija Pitić

Remzija Pitić

Turci su većinski muslimani, ali ne vidim zašto bi to trebalo biti problem. I Indonezija je muslimanska zemlja, i Malezija, pa i Pakistan je na neki način muslimanska zemlja. Zašto oni nisu problem na ovaj način? Zato što se ne nalaze tu, blizu nas, zato što nisu na strateškom području koje je svih ovih godina i nekih narednih godina vrlo značajno za neko novo preslagivanje globalnih snaga u svijetu. Onda se islam koristi kao neprijatelj, kao neko koga treba ukrotiti ili kao neko koga treba ofarbati nekom svojom bojom podnošljivom za to novo preslagivanje.

Mislim da se ova generacija ljudi u Turskoj ne slaže s jednim takvim konceptom svijeta i da je, zapravo, ključni problem zbog toga što se oni ne slažu s tim.

RSE: Trend raščišćavanja s radikalizmima prisutan je i u BiH. Teroristički akti koji su se dogodili na ovom prostoru doprinijeli su tome da se stekne dojam o Bosni i Hercegovini kao zemlji u kojoj djeluju potencijalni teroristi. Kakav je Vaš stav o takvoj radikalizaciji mladih ljudi?

Pitić: Radikalizam nije samo pitanje mladih u BiH i nije pitanje samo muslimanskog svijeta. Imamo radikalizam na svim stranama, koji je na različite načine proizveden i posljedica je mnogostrukih odnosa i kompliciranih uvjeta u kojima ljudi žive. Nije radikalizirana samo muslimanska mladost, već sva mladost svijeta ima problem s identitetom. Ako pogledate gdje se to najviše događa i gdje ljudi najviše hoće uraditi problema običnim, normalnim ljudima, vidjet ćete da ishodište treba tražiti u puno dubljim problemima modernog čovječanstva. Imamo toga i u najrazvijenijim i u najzaostalijim zemljama, ali je potreba da se to farba odmah da je to islamski fundamentalizam ili islamski radikalizam, muslimani, Al Kaida... Ima teoretičara koji će kazati da hipotetički zamislimo da nema islama u svijetu nikako.

Da li bi se nešto promijenilo ili bilo išta bolje? Mislim da oni koji traže neprijatelja će ga naći. Svijet treba da sebi pogleda u lice i na jedan dostojanstven način, uvažavajući svačije interese, presloži tu sumornu sliku. Neće tu stradati samo nevini Francuzi, nevini Bošnjaci u Srebrenici ili sutra nevini Sirijci. Stradat ćemo svi kao ljudski rod kao čovječanstvo. Ovo kako stvari idu u svjetskoj politici nije dobro ni za koga.

Prizor iz Gornje Maoče, BiH, februar 2015.

Prizor iz Gornje Maoče, BiH, februar 2015.

RSE: U BiH se polako rješava pitanje paralelnih džemata i njihovo vraćanje pod okrilje Islamske zajednice u BiH. Dio je pristao, manji dio nije da se priključi strukturama Islamske zajednice. Kakva je Vaša procjena o uspješnosti ovog procesa?

Pitić: U svakom društvu je institucionalni oblik djelovanja stub društva. Kao najveću vrijednost čovjeka razumijevamo slobodu, ali i ona mora biti ograničena i ne otići u anarhiju. Islamska zajednica je uradila što je do nje i više nego je mogla u tom trenutku. Nije to naš proizvod, proizvod Islamske zajednice, nije ga ona iznjedrila iz sebe. Mi možda jesmo pravili neke taktičke greške tokom svih ovih godina i preblago reagirali zbog nekih viših razloga. Ako posmatrate malo sav taj prostor gdje imamo okrvavljene ruke na sve strane, vidjet ćete da su tu srušene institucije ili ne postoje institucije koje mogu odgovoriti na bilo kakav izazov.

U BiH postoji vjerska institucija muslimana koja ima svoju tradiciju i koja hoće da institucionalnim odgovorom pomogne društvu da se nosi sa svim izazovima, čak i kada nije direktno ni na koji način doprinijela da se tako nešto dogodi. Ali, u interesu BiH i regije, a onda i svijeta hoćemo da damo svoj doprinos i mi smo uradili što je do nas.

Mislim da će i druge institucije slijediti naš primjer i pomoći Islamskoj zajednici da ovu priču dovede u cijelosti do kraja i da smanjimo mogućnost nekim "specijalcima" koji bi kao totalne neznalice da tumače našu vjeru i da nam drže pridike o našoj višestoljetnoj tradiciji koju mi ovdje živimo, a pogotovo oni koji dolaze odnekud sa strane.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG