Dostupni linkovi

logo-print

Inicijativa civilnog sektora BiH: Za dostupnost informacija o GMO


Ilustracija

Ilustracija

Centar za životnu sredinu je početkom ovog mjeseca podnio Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH inicijativu za ratifikaciju GMO amandmana na Arhusku konvenciju od strane Bosne i Hercegovine. Arhuska konvencija – Konvencija o pristupu informacijama, učešću javnosti u donošenju odluka i pristupu pravosuđu u oblasti životne sredine – ratifikovana je 2008. godine od strane Bosne i Hercegovine, a GMO amandman bi se odnosio na učešće javnosti u odlučivanju o namjernom unošenju u životnu sredinu i na tržište genetski modifikovanih organizama (GMO).

Inicijativu za ratifikaciju GMO amandmana na Arhusku konvenciju podržale su 23 organizacije civilnog društva iz Bosne i Hercegovine koje se bave zaštitom životne sredine, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, te Savjet za GMO BiH. Do danas, GMO amandman je ratifikovalo 30 potpisnica Arhuske konvencije, rekao je koordinator Arhus centra iz Banjaluke Viktor Bijelić.

„GMO amandman se samo dodaje kao poseban dio koji dozvoljava građanima, fizičkim i pravnim licima, da pristupe informacijama po pitanju genetski modifikovanih organizama, o njegovom namjernom puštanju i stavljanju na tržište, kao i učešću javnosti kada se donose odluke o takvim radnjama, znači puštanju i stavljanju na tržište. Poenta je da građani imaju prije svega informaciju da se nešto takvo priprema, a drugo, da odlučuju o tome da li da se tako nešto uradi ili ne“, objašnjava Bijelić.

Bijelić ističe da je ratifikacijom GMO amandmana potrebno pokazati opredjeljenost Bosne i Hercegovine za usaglašavanjem domaćeg zakonodavstva iz ove oblasti sa međunarodnom i evropskom legislativom. No ipak se najprije želi uticati na svijest građana o pitanjima koja se tiču genetski modifikovanih organizama.

„Ovom inicijativom htjeli smo da postignemo dva efekta – jedan efekat je da pokrenemo informacije o tome u javnosti, odnosno da građani Bosne i Hercegovine imaju više informacija o tome šta su to genetski modifikovani organizmi, koje rizike nose sa sobom, a sa druge strane da omogućimo da Bosna i Hercegovina pristupi tom GMO amandmanu, ratifikuje ga i počne ga primjenjivati u praksi u BiH.“

Bh. zakoni nisu rekli "Ne" GMO proizvodima

Bijelić podsjeća da genetski modifikovani organizmi trenutno nisu dozvoljeni na tlu Bosne i Hercegovine za ljudsku upotrebu, te da tu oblast definišu dva zakona, Zakon o GMO BiH i Zakon o GMO RS, koji nisu međusobno usaglašeni.

„Zvanično, u Bosni i Hercegovini nije dozvoljen GMO za ishranu ljudi. Ne postoji niti jedan zvanični zahtjev za stavljanje GMO na tržište, niti za proizvodnju GMO na teritoriju BiH za ljudsku upotrebu. Postoji 25 zahtjeva koji su odobreni i koji su aktivni, za korištenje, odnosno za uvoz GMO sojine sačme, koja se nalazi u tzv. stočnom miksu, stočnoj hrani. Na taj način, ona je ušla na tržište BiH i ona se nalazi u stočnoj hrani. Obaveza svakog operatera koji uvozi takvu GMO sojinu sačmu je da na stočnom miksu kao konačnom proizvodu moraju navesti da sadrži GMO soju.“

Prošle godine na području BiH ipak su zabilježeni i žitni usjevi koji su bili genetski modifikovani. Nakon što su otkriveni, uništeni su. No, pitanje je do kada će BiH tržište biti zaštićeno, jer ni zakoni nisu jasno rekli „Ne“ GMO proizvodima.

„Samo je dat jedan okvir u kojem se treba odlučivati o donošenju odluka o uvozu, o stavljanju na tržište, tzv. ispuštanje u životnu sredinu, gdje je, između ostalog, predviđena i procjena rizika takvih aktivnosti. Po osnovu procjene rizika Savjet za GMO donosi odluku da li se tako nešto može učiniti ili ne“, kaže Bijelić.

Kampanju za ratifikaciju GMO amandmana na Arhusku konvenciju od strane Bosne i Hercegovine provodi Centar za životnu sredinu iz Banjaluke uz finansijsku podršku GEKKO fondacije iz Njemačke i Transition program Ministarstva vanjskih poslova Češke Republike.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG