Dostupni linkovi

logo-print

Ideja za bolju budućnost


Nusmir Mekić svojim projektom oduševio Dance, čiji su vjetroparkovi jedni od najpoznatijih u svijetu

Nusmir Mekić svojim projektom oduševio Dance, čiji su vjetroparkovi jedni od najpoznatijih u svijetu

Najpopularnija startup ideja svijeta je ona iz BiH koju je osmislio zlatni student Elektrotehničkog fakulteta u Tuzli Nusmir Mekić.

Inovatori pedeset zemalja svijeta više od sedam tisuća glasova dali su Nusmirovom projektu, čije bi vjetroelektrane u nekoj skorijoj budućnosti trebale biti dostupne svakom čovjeku.

Nusmir je za naš program govorio kako je to biti zlatni student u BiH, zašto je odbio ostati u Danskoj i je li siguran da je ostanak u BiH pravi životni potez.

Dvadesettrogodišnji Nusmir Mekić iz Banovića osmislio je nove i modernije vjetroelektrane, daleko jeftinije od onih koje se danas koriste u svijetu. Svojim projektom oduševio je Dance, čiji su vjetroparkovi jedni od najpoznatijih u svijetu.

"Razlog zbog kojeg su se njima posebno svidjele zapravo su finansije. Moja je ideja da napravim jeftine, za razliku od ovih skupih koje se trenutno nalaze na tržištu, koje proizvode njemačke, danske i švedske firme. Smatram da bi ih bilo i lakše implementirati, prvo s aspekta niske cijene. Mislim da su ovi distribuirani izvori energije, koji se nalaze na kućama, budućnost, da će sve kuće i zgrade u roku od deset godina imati svoje izvore energije i da ćemo od velikih kompanija kupovati samo dio koji sami sebi ne možemo proizvesti“, kaže Nusmir.

Osim pobjede i nagrade, Nusmir kaže da je zlata vrijedno bilo i iskustvo, kao i poznanstva koja je stekao u Danskoj.

Mekić: "Mislim da će sve kuće i zgrade u roku od od deset godina imati svoje izvore energije i da ćemo od velikih kompanija kupovati samo dio koji sami sebi ne možemo proizvesti“

Mekić: "Mislim da će sve kuće i zgrade u roku od od deset godina imati svoje izvore energije i da ćemo od velikih kompanija kupovati samo dio koji sami sebi ne možemo proizvesti“

"U Danskoj je bilo pedeset ekipa, pedeset izvanrednih ekipa, koje su uglavnom došle kao pobjednici svojih nacionalnih takmičenja. Recimo, imali smo predstavnika Njemačke koji je pobijedio na njihovom nacionalnom takmičenju, predstavnike Danske, Sjedinjenih Američkih Država, Indije. Pobjednik iz Indonezije je, recimo, napravio aplikaciju koja pretvara znakovni jezik gluhonijemih ljudi u govor na telefonu", objašnjava Nusmir i dodaje:

"To su stvarno izvanredne stvari. Za mene je bilo veliko iskustvo vidjeti kako ljudi iz drugih država razmišljaju, kako prezentuju, jer ja sam tu došao bez ikakvog iskustva. Oni rade na svojim projektima po par godina, imaju detaljne studije tržišta, proizvoda, svega živog. Na takmičenju sam dobio Social Media Award, to je bukvalno nešto kao najpopularniji projekat. Na web stranici takmičenja moglo se glasati za svakog od nas pedeset, bez obzira na kategoriju, pa sam ja tu pokupio najviše glasova i dobio ovu nagradu.“

Tako je vrlo lako ideja jednog Bosanca mogla postati danski proizvod, međutim, to još uvijek nije Nusmirov životni izbor

"Kad sam tamo radio prezentaciju svojeg projekta, postavljali su mi pitanja, desetak minuta, stvarno detaljna pitanja, da vide koliko sam u tom projektu. Nakon toga, dvojica od njih sedam, osam, rekli su da se trebam javiti, da mi ostanu kao mentori, da bismo mogli dalje raditi na ovom. Bilo im je jako zanimljivo. Vidio sam da su stvarno bili zadovoljni ljudi koji se u to razumiju, tako da mislim da sam na dobrom putu. Svi sa kojima sam pričao su me pitali zašto ne radim taj projekat u Danskoj, gdje stvarno ima puno vjetra, međutim, moja osnovna ideja je da to uradim u Bosni, da to bude naš proizvod, a poslije ga možemo prodavati Dancima“, kaže Nusmir.

Većina mladih u Bosni i Hercegovini ipak razmišlja da napusti zemlju, a oni koji ovakve prilike, poput Nusmira, dobiju, uopće se ne dvoume. Nusmir smatra da njegova zemlja treba mlade i pametne ljude koji Bosnu i Hercegovinu mogu izgraditi kao prosperitetnu i privlačnu:

"Mislim da se svi trebamo boriti za ovu našu državu. Red bi bio da damo svi svoj doprinos, a ne da govorimo iz Danske kako je Bosna lijepa zemlja. Mislim da možemo promijeniti ovu situaciju, pogotovo mlade generacije koje dolaze. Ja bih volio da malo više uključe svoje glave ovdje.“

Odgovornost za upravo takvu Bosnu i Hercegovinu, ljepšu i prosperitetniju, sada već nose nove generacije, smatra Nusmir:

"Pa Bosna i Hercegovina je najljepša zemlja na svijetu, samo što, eto, imamo tu infrastrukturu koja nas malo koči, ali mislim da će s vremenom i to da otkoči, pa da ćemo se razvijati u jednom pravom smjeru. Mislim da su naše najveće šanse energetika i turizam, u kojima se trebamo razvijati. Stvarno imamo velike šanse u energetici. Mi jesmo zemlja koja izvozi električnu energiju. Mislim da bismo trebali da povećamo naše kapacitete, jer stvarno imamo potencijala.“

Svijet je danas pun znanstvenika, liječnika, uspješnih poduzetnika, koji su baš iz Bosne i Hercegovine, nakon završenog studija, otišli u zapadne zemlje. Nusmirov primjer pokazuje da je obrazovni proces mnoge mlade ljude proslavio u svijetu.

Nusmir kaže da je izvanredno znanje stekao na fakultetu elektrotehnike u Tuzli, te da je posebno ponosan na svoje profesore.

"To je izuzetan fakultet, iako smo mali fakultet i nemamo nekih velikih laboratorija, kao što imaju fakulteti iz okruženja, na primjer FER u Zagrebu. Mislim da sam dobio jako kvalitetno obrazovanje. Susretao sam se s ljudima s raznih fakulteta i mislim da nisu puno jači od nas. Ipak, to ovisi o pojedincu. I na drugim fakultetima ima pojedinaca koji se ističu, koji su najjači u svojim generacijama, ali opet nisu mnogo odmakli od nas. Barem za svoj fakultet mislim da smo na dobrom putu i da ćemo se još više razvijati i približavati Evropi“, smatra Mekić.

Nusmir Mekić, zlatni student Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Tuzli uvjeren je tako da će njegove vjetroelektrane biti bh. proizvod i da će, kao takve, krasiti vjetroparkove u cijelom svijetu, pa i u Danskoj, gdje je Nusmir poseban dojam ostavio i na dansku princezu Meri.

  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG