Dostupni linkovi

Školovati kadrove za privredu, a ne za biro


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

I ovog ljeta u Hercegovačko-neretvanskom kantonu raspoloženje većine roditelja i djece je takvo da se učenici, koji su tek završili osnovnu školu, upisuju uglavnom u gimnaziju općeg smjera ili medicinsku školu.

Ni ove godine, kao i obično, ne vlada posebno zanimanje za upis u strukovne škole, iako samo u HN kantonu, gdje je zvanično preko 30.000 nezaposlenih, proizvodne firme hitno trebaju više stotina novih, školovanih kadrova.

Anka Leko, Jens Műller i Rašid Hadžović, na konferenciji o usklađivanju obrazovanja sa tržištem rada

Anka Leko, Jens Műller i Rašid Hadžović, na konferenciji o usklađivanju obrazovanja sa tržištem rada

Zato su u tom dijelu BiH odlučili, čini se, da konačno podvuku liniju pod takvu praksu i napokon, na osnovu iskustava iz Evrope, počnu uvoditi tzv. dualno obrazovanje, odnosno školovanje mladih kroz povezivanje škola i kompanija, odnosno usklađivati obrazovni sistem i tržište rada.

Upisni ciklus u srednje škole na području Hercegovačko-neretvanskog kantona ovog ljeta privodi se kraju. I ovaj put, najveće zanimanje vlada za opće smjerove, iako u tom dijelu BiH postoje proizvodne, izvozne firme, koje vape za školovanim kadrom.

Niko ne bi u proizvodnju

U HN kantonu je inače preko 32.000 nezaposlenih, ali ipak za upis u strukovne škole, koje bi praktično mogle odmah donijeti posao mladima, ne vlada veliko zanimanje. A potrebe realnog sektora u HNK nisu beznačajne. Samo u metalnoj struci, trenutno se traže kadrovi za oko 400 radnih mjesta.

“Imamo trenutno 160 zaposlenih, konstantno su nam natječaji za posao. Puni smo prvu smjenu, drugu smjenu 30 posto. Sve vam je jasno”, govori Denis Delić, iz kompanije “SIK” Mostar, koja dolazi iz metalnog sektora.

Velike potrebe za strukovnim zanimanjima imaju i u građevinskoj firmi Hering.

“Imamo potrebu za KV-armiračima i tesarima. Nemamo na birou dovoljno kvalificiranih ljudi, a imamo veliku potrebu”, kaže predstavnica firme Hering, Anka Leko.

Iz oblasti turizma, direktorica hotela Garden City iz Konjica, Melhisa Šabić kaže da traže konobare, sobarice, radnice u vešeraju, higijeničarke, te šankere.

“Konstantno su otvoreni konkursi i oglasi za popunu radnih mjesta. I mi radimo na tome da idemo na prekvalifikaciju, dokvalifikaciju... Međutim, desi se situacija da ljudi zaista ni to ne žele”, navodi Šabić.

Ne treba zaboraviti da su nakon rata, nestankom industrije i zbog napora na demokratizaciji, društveni smjerovi izbili u prvi plan i postali traženi. Međutim, stručnjaci kažu da je u međuvremenu došlo do hiperprodukcije kadrova u tim oblastima, pa se mladi uglavnom školuju za biro.

Povećati plate, poboljšati imidž zanata

Ekspert za ekonomski razvoj pri Privrednoj komori Grada Mostara, Jens Műller, ističe kako je potrebno postići mnogo promjena, kako bi roditelji i djeca izabrali neku od strukovnih profesija.

“Znamo da je itekako potrebno da imamo pozitivno društveno priznanje i dobar imidž ovih profesija u budućnosti. Naravno, moramo razgovarati i o poboljšanju plata za učenike i moramo se bolje pobrinuti za socijalno osiguranje nakon toga”, kaže Műller.

On navodi da je potrebno ispuniti još neke uslove.

“Moramo stvoriti pozitivne uslove unutar kompanija, na primjer, da imamo pedagoški trenirane trenere. Moramo poboljšati vještine i nastavnika u školama, ali ono što je najvažnije za budućnost je stvoriti pozitivnu atmosferu, više motivacije i perspektivu za mlade, kako bi se odlučili za strukovne profesije”, kazao je taj njemački stručnjak.

U međuvremenu, neke firme pokušavaju same organizirati obuku potrebnih kadrova.

Denis Delić

Denis Delić

“Svakih tri do četiri mjeseca radimo praktičku obuku, teoretsku obuku đaka i nakon svakog tog treninga, dobijemo deset do petnaest dobrih varioca, dobrih bravara”, objašnjava predstavnik kompanije “SIK” Mostar, Denis Delić.

Iskustva iz Švajcarske

Iz nadležnog Ministarstva obrazovanja HN kantona zato najavljuju da će uskoro dobiti zakon o stručnom obrazovanju i nastavne planove iz Švicarske.

“Radit ćemo na pokretanju tzv. dualnog obrazovanja u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, odnosno na uskom povezivanju škola i kompanija kroz nastavne planove i programe u dijelu praktičnog rada. Naredne školske godine će se upis u srednje škole usklađivati sa potrebama tržišta, to jest, u skladu sa upisnom politikom koju ćemo tokom ove školske godine definirati”, izjavio je resorni ministar Rašid Hadžović.

Šta je, zapravo, cilj?

“Zajedničkim snagama ćemo, znači sa GIZ-om i ‘Prilikom plus’, preko Njemačke i Švajcarske, raditi na uspostavljanju jedne nove upisne politike. Cilj nam je da školujemo kadrove za privredu, nije nam cilj da školujemo kadrove za biro”, ustvrdio je ministar Hadžović.

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG