Dostupni linkovi

logo-print

Aktivisti upozoravaju: Ponovo uzgoj životinja radi krzna


Protest aktivista udruženja Sloboda za životinje u Beogradu (ilustracija)

Protest aktivista udruženja Sloboda za životinje u Beogradu (ilustracija)

Prelazni period do potpune zabrane uzgoja životinja radi krzna u Bosni i Hercegovini trajat će do 2018. godine. Međutim, na inicijativu Marija Karamatića, delegata iz Doma naroda BiH, u prvom čitanju usvojen je prijedlog izmjena Zakona o dobrobiti životinja, tačnije, izmjene odredbe kojom se ukida zabrana uzgoja životinja radi krzna i nakon 2018. godine.

Aktivisti za zaštitu životinja organizovali su već dva puta proteste, te više puta pozvali poslanike da ne podrže ovu izmjenu, jer je smatraju vandalskom praksom, koja će Bosni i Hercegovini nanijeti više štete nego koristi.

S druge strane, zagovorači ukidanja zabrane uzgoja, uglavnom činčila i kuna, opravdanje traže u finansijskom opstanku porodičnih farmi koje se time bave i razvojem domaće proizvodnje.

Bosna i Hercegovina je prije sedam godina dobila Zakon o zaštiti životinja – usaglašen s preporukama Vijeća Evrope i Evropske unije, a kojim je zabranjen uzgoj životinja radi krzna, s prelaznim periodom od deset godina.

Kako se rok za potpunu zabranu uzgoja životinja u ove svrhe približio, tako je krenulo i lobiranje za njegovu izmjenu, koja bi osigurala ekonomsku dobit za oko 200 porodica u BiH.

Predlagač izmjena Zakona, i to po hitnoj proceduri, je delagat u Domu naroda Parlamenta BiH Mario Karamatić, koji nije odgovarao na pozive RSE.

Maida Šabeta, nekadašnja predsjednica udruženja Prijatelji životinja BiH i jedna od organizatora protesta protiv uzgoja životinja zbog krzna, smatra da je Karamatićev prijedlog posljedica izmjena zakona o zaštiti životinja u Hrvatskoj i Srbiji.

"I Srbija i Hrvatska imaju isti problem kao i mi. U principu, sve je počelo od Srbije, od srbijanskog lobija. Mi posjedujemo to pismo koje srbijanski krznarski lobi uputio hrvatskom krznarskom lobiju, gdje spominje krznarski lobi Bosne i Hercegovine. Zabrana u Srbiji i Hrvatskoj stupa na snagu iduće godine, a kod nas je krenuo neki hitni postupak, dok se u Srbiji i Hrvatskoj provodi normalni postupak. Dakle, Hrvatska, iako je spomenula potencijalne izmjene, tek sada izlazi na javnu raspravu sa građanima, odnosno iznošenje teksta izmjena, dok je kod nas već u procesu, pred Domom naroda", objašnjava Šabeta.

Aktivisti navode da je Zakon, koji je na snazi od 2009. godine, ostavio uzgajivačima dovoljno vremena da se snađu. Tačni podaci koliko se gazdinstava bavi uzgojom životinja radi krzna u Bosni i Hercegovini ne postoje, kaže Šabeta.

Nehumano i neekološki

"Stari podaci su upućivali na postojanje oko 80 farmi krzna u Bosni i Hercegovini. U periodu od 2009. do sada nemamo podatak koliko se farmi zatvorilo zbog zabrane i koliko ih se ponovo otvorilo. Ono što možemo da upratimo preko medija, postoje nove farme, pa pretpostavljamo da su oni i bili ta neka grupa koja je pokrenula ovu kompletnu priču, iz straha da će posao koji su započeli morati da zatvore. Ali, njih je jako malo. Mi, kad smo radili kampanju još 2009., 2010. godine, dosta krznara se oglasilo i reklo da će uložiti svoj profit u novu granu privrede i industrije i da imaju vremena za prilagodbu."

Protivnici izmjena zakona potpisuju i peticiju koju će uputiti parlamentarcima. Za sada imaju više od deset hiljada potpisa.

"Ne samo zbog prava životinja, već generalno, ekološki, i zbog reputacije Bosne i Hercegovine u svijetu. To je industrija koja podrazumijeva ubijanje radi luksuza i obijesti. S druge strane, krznarska industrija ima užasne ekološke posljedice. Svjetska banka, na primjer, smatra krznarsku industriju za jednu od pet najgorih industrija u svijetu po pitanju zagađenja metalima", kaže aktivistica Lejla Šadinlija.

Halid Genjac

Halid Genjac

Preporuke Vijeća Evrope o uzgoju životinja radi krzna, te Evropske konvencije za zaštitu životinja koje se drže u svrhu proizvodnje, još se nisu primijenile u kompletnoj Evropskoj uniji. Standardi Evropske unije su visoki.

Delagat u Domu naroda Parlamenta BiH Halid Genjac smatra da bi se zabrana uzgoja životinja u krznarskoj industriji mogla prihvatiti u slučaju da se primjene standardi EU.

"Ova izmjena predlaže da se ukine ta zabrana 2018. godine i ona u sebi ima problem. Naime, pitanje je da li mi trebamo osigurati pravnu uređenost te oblasti prije, pa onda ukinuti zabranu, što ja mislim da bi bio bolji put, ili ukinuti zabranu, pa onda koristiti vrijeme, recimo do 2018. godine, da se ta oblast uredi u skladu sa evropskim standardima i evropskom obavezujućom normom."

U farmskom uzgoju životinja radi krzna malo se pažnje posvećuje dobrobiti životinja. Veterinar Almir Karabegović objašnjava:

"Natjerati životinje u tu svrhu u mračne prostore, uz ograničeno kretanje, hraniti ih hranom koja samo pospješuje kvalitetu krzna, njihov brži rast itd., ne može se govoriti o nečemu humanom."

Prije nego što su izmjene Zakona o dobrobiti životinja usvojene u prvom čitanju, o njemu se izjašnjavala Ustavno-pravna komisija. Prvo je zaključila da izmjene nisu usaglašene sa Ustavom, da bi potom taj stav promijenila. Delegatima je dostavljeno i mišljenje stručnjaka sa Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, profesora koji je nakon posjete jednoj farmi u Hercegovini, zaključio da je tehnologija držanja činčila radi krzna prihvatljiva.

"Djelomično se kontroliše, međutim, nemamo zakone koji su nužni, koji bi propisali obavezu svih sudionika, i zato je to oblast koja jednostavno nije zakonski uređena, a kad nije zakonom uređeno, nastaje sve ono kao posljedica neuređenosti. Mislim u ovom trenutku da će ostati da 2018. stupa zabrana uzgoja, iz razloga što se osporava nadležnost Parlamentarne skupštine da tu oblast uređuje od strane entiteta RS-a", smatra delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Halid Genjac.

A ipak, trend je u i zemljama Evropske unije da se sve češće zabranjuje uzgoj životinja radi krzna, i to ne zbog osporavanja nadležnosti pojedinih institucija, već zbog etičkih principa.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG