Dostupni linkovi

logo-print

Turistički uspjeh hercegovačkog sela: Cio svijet u Blagaju


Ove godine, slikovito hercegovačko mjesto Blagaj – udaljeno oko 12 kilometara južno od Mostara – bilježi pravi turistički bum.

U tom gradiću, bogatom prirodnim i kulturno-historijskim znamenitostima, ove godine bilježi se u jeku sezone i preko 10 posto veći broj, posebno stranih, turista u odnosu na prethodne. Turistički radnici vjeruju da je to rezultat ne samo ljepota tog mjesta, nego i činjenice da su stanovnici Blagaja sve više svjesni činjenice da je turizam izvor prihoda i da na turističkoj ponudi treba raditi.

Sve veći broj gostiju slijeva se u Blagaj blizu Mostara, kako bi vidjeli srednjevjekovni grad hercega Stjepana Kosače, zatim čuvenu dervišku tekiju iz osmanskog doba, koja se nalazi uz pećinu odakle izvire rijeka Buna ili kako bi posjetili staru džamiju, pravoslavnu ili katoličku crkvu, te brojne prirodne ljepote tog tipično hercegovačkog kraja.

Ramiz Bašić

Ramiz Bašić

U Turističkoj zajednici Hercegovačko-neretvanskog kantona kažu da je broj dolazaka i noćenja turista povećan ove godine za 10 do 13 posto.

“Svake godine sigurno ga posjeti preko 100.000 ljudi. Ove će to godine biti sigurno oko 120.000, a evo sezona je u punom jeku, možda će to biti i više”, izjavio je Ramiz Bašić, iz Turističke zajednice, koji je takođe iz Blagaja.

Posjetioci od Evrope do Japana, Australije

Uobičajeno je veliki broj posjetilaca iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine i regiona, ali ove sezone je naročito povećan broj inostranih gostiju.

“Od inostranih gostiju, naročito su zastupljeni u posljednje vrijeme gosti iz arapskih zemalja – Saudijska Arabija, Bahrein, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati. Od ostalih zemalja, naravno, tu su evropske zemlje: evo sada su Italijani, Nijemci, srednjoevropske zemlje, Češka, Slovačka, Poljska, Ukrajina”, govori Bašić.

I to nije sve. Razgovarali smo i sa radnikom na jednom od blagajskih parkinga, koji već godinama svjedoči o dolasku turista u to slikovito mjesto.

“Ima čak zemalja Dalekog istoka, zemlje kao što su Kina, Japan, Vijetnam. Svake godine turistička sezona je sve jača i jača”, kazao nam je taj radnik.

I zaista, ako hodate ulicom prema starom blagajskom jezgru, susrest ćete ljude iz raznih dijelova svijeta, a čut ćete različite jezike – engleski, turski, arapski, poljski. na primjer. Upravo iz Poljske je prvi put u Blagaju i Evelina, koja kaže da dolazi iz glavnog grada te zemlje, Varšave.

“Sviđa mi se. Vrijeme je lijepo, ljudi su vrlo ljubazni i sve je prelijepo, poput svega u Bosni”, izjavila nam je Evelina o svojim utiscima, nakon dan i po boravka u Blagaju.

Shaun, turista iz Brisbejna, u Blagaju

Shaun, turista iz Brisbejna, u Blagaju

Nedaleko od čuvene blagajske derviške tekije susreli smo Shauna, koji dolazi iz Brisbanea u Australiji.

“Ovo je jedna veoma stara, evropska zemlja, sa velikom historijom, tako da je to za mene izuzetno zanimljivo mjesto”, govori Shaun.

Kultura, gastronomija, istorija, priroda.

Povećan broj turista, kažu u Blagaju, rezultat je dobre promocije na sajmovima, ali i kvalitetnog rada na terenu. Tako je ove godine pokrenut i prvi Blagajski ljetni festival, manifestacija kulturno-sportsko-turističkog karaktera.

“Cilj je da i kroz taj vid dešavanja Blagaj upotpunimo kao turističko mjesto, kao turističku destinaciju, da se turista kada dođe u Blagaj zadrži i u tom segmentu”, rekao je za Radio Slobodna Evropa Amir Šelo, iz organizacionog odbora Blagajskog ljetnog festivala.

Prvi čovjek nevladine organizacije Eko-centar Novi val, koja uz ostalo uzgaja autohtone vrste biljaka i životinja, Adnan Đuliman smatra da su građani Blagaja uvidjeli da turizam donosi biznis i da trebaju nešto uraditi kako bi pokrenuli posao i sami stvarali prihode.

„Blagaj, generalno, stvarno ima svašta da ponudi – od kulture, gastronomije, istorije, prirode, Bune. Evo upravo sad ovdje gdje stojimo vidio sam gdje idu ljudi sa kanuima niz rijeku Bunu. Nama dolaze ljudi na penjanje. Ta priča se širi”, navodi Đuliman.

Zato u Blagaju naglašavaju da njihovi turistički uspjesi nisu samo lokalni, nego su važni za cijelu zemlju, pošto se time otvara mogućnost razmjene gostiju sa drugim destinacijama u BiH.

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG