Dostupni linkovi

logo-print

Ćerimagić: Nikakav napredak BiH u usklađivanju zakona sa EU


Rješenje za trenutnu situaciju je usvajanje Strategije integrisanja: Adnan Ćerimagić

Rješenje za trenutnu situaciju je usvajanje Strategije integrisanja: Adnan Ćerimagić

BiH sporo napreduje u procesu usklađivanja zakonodavstva i standarda sa EU standardima. Trenutno je na pretposljednjem mjestu u regionu, a lošiji rezultat jedino ima Kosovo, koje posljednjih mjeseci bilježi napredak i smanjuje razliku. Ovo, pored ostalog, navodi analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić.

RSE: Izvještaj o napretku BiH, koji je za 2016. sačinila Evropska komisija, razdvaja dio trenutnih uslova koje postavlja Evropska unija i odnos Bosne i Hercegovine prema tim uslovima, a na drugoj strani ocjenjuje usklađivanje zakonodavstva i stardarda BiH s onim što EU ima na tom planu. Kako vi vidite ono što je ostvareno i u jednom i u drugom području?

Ćerimagić: Kada posmatramo ta dva područja, u dijelu gdje se govori o onome šta je bio fokus Bosne i Hercegovine u proteklih godinu dana – a to je usvajanje koordinacionog mehanizma, dogovor o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i implementacija reformske agende, Bosna i Hercegovina je prema Evropskoj komisiji uradila dosta dobar napredak. To je ono što čujemo kao pohvale i poruke iz Evropske komisije. Sa druge strane, u oblasti usklađivanja domaćih standarda i zakonodavstva sa standardima i zakonodavstvom Evropske unije – u tom području Bosna i Hercegovina je ostvarila minimalan ili gotovo nikakav napredak u odnosu na prošlu godinu. Jedini napredak, i to minimalni, ostvaren je na području transporta i na području zaštite okoliša. U svim ostalim područjima, od carina, preko vladavine prava, do reforme javne uprave, sve je ostalo isto kao prošle godine.

RSE: Izvještaji, pa i ovaj posljednji, upoređuju situaciju od prije godinu dana, šta je ostvareno a šta nije. Ne radi se o ukupnoj ocjeni onog da li je i koliko pojedina država napredovala, ali se ipak ne može zanemariti i taj aspekt. Kako Vi na to gledate?

Ćerimagić: Ono što je Evropska unija pokrenula prošle godine, što je vrlo pozitivno, jeste da koristi istu metodologiju ocjenjivanja svih zemalja u regiji po područjima koja ocjenjuje i da je krenula sa konkretnim preporukama čime se trebaju zemlje baviti u godini dana unaprijed, kada je u pitanju, kao što rekoh, zakonodavstvo i standardi. Kada je to u pitanju, Bosna i Hercegovina se u odnosu na zemlje regiona nalazi na pretposljednjem mjestu. Jedino je od BiH lošije Kosovo, s tim da ono što zabrinjava jeste da je razlika između Bosne i Hercegovine i Kosova mala, i u odnosu na prošlu godinu je smanjena. To znači da je Kosovo napravilo veći napredak, a razlika između BiH i sljedeće 'bolje' zemlje, a to je Albanija, je puno veća. Ukoliko se nastavi ovim tempom usklađivanje zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa zakonodavstvom Evropske unije, postoji mogućnost da ćemo naredni izvještaj dočekati kao najsporija zemlja u regionu.

RSE: Kako ocjenjujete preporuke iz Izvještaja, koliko se one ponavljaju iz prošlogodišnjeg odnosno svih prethodnih?

Ćerimagić: Prošlogodišnji Izvještaj je imao konkretne 73 preporuke, dok ovogodišnji ima 76 preporuka. Analiza pokazuje da od tih 76 ovogodišnjih, čak 53 su iste kao i prošle godine. To znači da od onog čime se Bosna i Hercegovina trebala baviti prema prošlogodišnjem Izvještaju Evropske komisije, 53 preporuke sigurno nije provela. Za onih ostalih 20 ne znamo, pošto je još uvijek način na koji se piše i sastavlja Izvještaj nejasan u tom području.

RSE: Šta je razlog za takvu situaciju?

Ćerimagić: Dva su razloga. Jedan razlog je fokus Evropske unije. Fokus EU je već deset godina na dodatnim posebnim uslovima koje Evropska unija postavlja pred Bosnu i Hercegovinu. To je krenulo sa policijskom reformom, uslovima za zatvaranjm OHR-a, zatim sa implementacijom odluke 'Sejdić-Finci', a onda i koordinacionim mehanizmom, adaptacijom SSP-a i reformskom agendom koja je postavljena kao uslov za Bosnu i Hercegovinu, u odnosu na sve druge zemlje, po prvi puta.

Drugi dio razloga je sasvim sigurno to što određeni broj političara u Bosni i Hercegovini na nevezanim uslovima sa EU standardima iskorištavaju da javnost, administraciju i politiku uporno vrte oko tih pitanja, tako da smo, recimo, prošlu godinu potrošili na raspravu o tome ko će sjediti u kojem odboru, ko će imati koje glasačko pravo i sl. Sve je odugovlačeno i fokus nije bio na ovom dijelu koji se odnosi na EU standarde. I vrijeme, i energija i političara i administracije je potrošeno na ovaj drugi segment.

RSE: A šta bi moglo biti rješenje?

Ćerimagić: Rješenje za trenutnu situaciju je sasvim sigurno usvajanje Strategije integrisanja – to je jedan dokument koji sve druge zemlje u regionu imaju i kojeg Bosna i Hercegovina prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju također treba usvojiti. On bi u biti doveo sve nivoe - od kantona, entiteta, Brčko distrikta i državnog nivoa - za jedan sto, gdje bi se dogovorili ko, kada, u kojem periodu i na koji način će usklađivati svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom Evropske unije.

U ovom trenutku, čak i ako u nekim područjima, naprimjer Republika Srpska ili Kanton 10, uskladi svoje zakonodavstvo sa EU, to nije dovoljno. Evropska unija želi da se na području čitave Bosne i Hercegovine zakonodavstvo usklađuje na isti način. Idealno bi bilo da se usklađuje i istim tempom. U ovom trenutku, bez tog dokumenta, bez želje i razumijevanja svih nivoa da je to nešto što Bosni i Hercegovini treba, pogotovo zato što je i reformska agenda u biti vlasništvo Svjetske banke i MMF-a, i ona se provodi u saradnji sa lokalnim vladama. EU bi trebala u potpunosti da se fokusira na ovaj dokument i na usklađivanje bh. zakonodavstva sa EU zakonodavstvom, jer je to ono što treba bh. ekonomiji, bh. građanima i na kraju krajeva i bh. političarima.

Ali, tog dokumenta, Strategije integrisanja, još uvijek nema.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG