Dostupni linkovi

logo-print

Novi nameti - punjenje penzionog fonda ili pražnjenje džepova uposlenika?


Poslodavci u BiH na neto plaću od 800 maraka plaćaju obaveze državi u iznosu od 580 maraka po jednom zaposlenom

Poslodavci u BiH na neto plaću od 800 maraka plaćaju obaveze državi u iznosu od 580 maraka po jednom zaposlenom

Najava Vlade FBiH o uvođenju novih nameta na plaće uposlenika izazvala je burne reakcije u javnosti. Dok poslodavci i radnici tvrde da će novi finansijski teret ići preko leđa radnika kojima će ionako mala primanja biti dodatno smanjena, premijer Federacije kaže kako će novi nameti puniti penzioni fond i omogućiti redovnu isplatu penzija.

Ovih dana u žiži je ponovo porezna reforma Vlade FBiH, prijedlog izmjena Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak koji dodatno opterećuju cijenu rada u FBiH u iznosu od 10 posto.

Vlada ovim prijedlogom predviđa smanjenje jednog dijela poreza (doprinosi), ali istovremeno povećanjem poreske osnovice (oprezujući topli obrok, prevoz i regres), čime kako tvrde poslodavci, analitičari ali i opozicija efektivno povećava poresku obavezu za najveći broj radnika.

Prema nekim procjenama 230 hiljada radnika, koji čine 60 posto svih zaposlenih u Federaciji, bi imali manje plate, a vjerovatno bi mnogi ostali i bez posla.

Iz Udruženja poslodavaca su negodovali, uz obrazloženje da je riječ o dodatnim opterećenjima za privredu, jer prijedlog koji je sačinila Vlada ne smanjuje doprinose na plaće a uvodi dodatna opterećenja.

Prema nekim procjenama 230 hiljada radnika, koji čine 60 posto svih zaposlenih u Federaciji, bi imali manje plate

Prema nekim procjenama 230 hiljada radnika, koji čine 60 posto svih zaposlenih u Federaciji, bi imali manje plate

Predsjednik Udruženja poslodavaca BiH Adnan Smailbegović kaže kako mnogi privrednici neće finansijski moći izdržati povećanje nameta na prihode zaposlenih, te će sigurno jedan broj radnika ostati bez posla.

‘’Analize pokazuju da sve ispod 1.200 i 1.300 maraka ide u dodatno opterećenje, a mi smo izračunali da je to dodatnih 10 posto opterećenja poslodavcima’’, objašnjava Smailbegović.

No, premijer Federacije Fadil Novalić je optimista. Tvrdi da će predloženim mjerama natjerati poslodavce da plaćaju više u budžet Federacije na račun zaposlenih. Takođe da će oni koji nisu bili zaposleni nego su radili po ugovoru o djelu, sada imati oporezovanu naknadu za rad u istom rangu kao da je riječ o plati. Sve će to doprinijeti boljem punjenju penzionog fonda smatra Novalić.

''Mi kad bismo slušali poslodavce i uvažili njihove zahtjeve da namete na plate smanjimo na 31 posto, ugrozili bismo penzioni fond za 200 miliona maraka, a onda bi se javnost pobunila ne protiv njih nego bi nas pitali zašto ste to dozvolili. Mi smo proračunali sve, mi moramo sa tržišta zahvatit 3,7 milijardi maraka da bismo hranili penzionere, borce i zdravstvo'', kazao je Novalić u intervjuu za televiziju N1.

BiH od zemalja regiona ima najveće namete na platu zaposlenog. Poslodavci u BiH na neto plaću od 800 maraka plaćaju obaveze državi u iznosu od 580 maraka po jednom zaposlenom.

Analitičari tvrde da će novim nametima Vlada još više osiromašiti siromašne, a bogate učiniti još bogatijima.

Premijer Fadil Novalić priznaje da Vlada nije pronašla sistem kako da stimuliše 500 najbogatijih bh. građana koji u bankama drže oko 5 milijardi eura štednje da taj novac ulože u proizvodnju. Takođe još nije ništa urađeno ni na smanjenju javne administracije koja 'proguta' oko 70 posto budžeta. Ali za oporezivanje toplog obroka i regresa kao i za izmjene Zakona o doprinosima i porezu na dohodak Novalić tvrdi da ima podršku MMF-a.

''Oni su čak, gledajući naše proračune, izrazili sumnju zbog niskog procenta oporezivanja savjetujući da ga povećamo'', kaže Novalić.

Iz Vijeća stranih investitora koji zapošljavaju oko 13.000 ljudi kažu da ne žele komentarisati prijedlog Vlade, ali podsjećaju da su se vlasti prihvatanjem Reformske agende obavezale na smanjenje porezne presije na rad i na investicije.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG