Poreski sistem u Crnoj Gori: Novi nameti, bogati netaknuti

Umjesto da oporezuje imućne, crnogorska Vlada je ponovo uvela namet koji će opteretiti najširi sloj građana koji je već značajno osiromašio. Od sada će svi mjesečno plaćati po euro na svaki mobilni telefon, strujomer i kablovsku televiziju, pa će isti porez plaćati svi, bilo da im je račun jedan ili 101 euro.

Imajući to u vidu, postavlja se pitanje - da li je, uprkos ustavnom određenju Crne Gore kao države socijalne pravde, crnogorska vlada zauzela poziciju sa koje do maksimuma iscrpljuje osiromašene građane zarad interesa bogatih.

Grčevito pokušavajući da glavu drži iznad površine vode, crnogorska Vlada konstantno pojačava pritisak na građane. Na privredu ne može jer je u Crnoj Gori krajem marta u blokadi bilo preko 15 hiljada preduzeća, a ukupan iznos duga na osnovu kog su blokirani računi je bio skoro 400 miliona eura. Ova cifra, međutim, ne uključuje dugove brojnih, takođe, nelikvidnih firmi kojima, samo sticajem okolnosti, računi do sad još nijesu blokirani, pa bi pritisak na preduzeća zapravo bio cijeđenje suve drenovine.

Iako ministar finansija Milorad Katnić kaže da je jedina alternativa uvođenju takse od jednog eura mjesečno na sve mobilne telefone, strujomere i kablovsku televiziju, povećanje poreza na dodatu vrijednost i poreza i doprinosa na zarade, čini se da ipak postoji veoma potentni resursi koje Vlada ne želi da iskoristi.

Zašto Vlada uporno odbija progresivno oporezivanje prihoda, odnosno, većih plata, zatim značajnije oporezivanje luksuza, kao i ekstra-profita koji su ostvarili takozvani pobjednici tranzicije, a tu je i konačno utjerivanje poreza privilegovanim biznismenima kojima se toleriše neizvršavanje ove zakonske obaveze i čiji se spisak imena već dugo najavljuje, a koji do sada ipak nije objavljen?

Poslanik opozicione Socijalističke narodne partije Milan Knežević kaže da njegova SNP upravo priprema amandmane na set poreskih zakona.

"Naš klub poslanika podnijeće nekoliko amandmana koji će se upravo odnositi na ovaj porez, odnosno poreze za one građane koji imaju preko hiljadu eura platu, da oni koji imaju preko hiljadu eura platu snose najveći teret ove ekonomske krize, ako je možemo samo nazvati ekonomskom krizom ili krizom koja je uslijedila nakon aktiviranja garancija od KAP-a. Naravno, to zavisi i od kolega iz SDP-a i DPS, da li će im to biti prihvatljivo, ali naš stav je principijelan i jasan - da oni koji su krivi za ovu krizu i oni koji su se najviše obogatili u ovim tranzicionim vremenima, počev od 90-te na ovamo. Znači, ti pobjednici tranzicije treba da snose teret, a ne da se to prebacuje na sirotinju koja bukvalno ne može da funkcioniše", ocjenjuje Knežević.

Domaći mediji su uoči usvajanja rebalansa budžeta bavili računicom prema kojoj bi dodatno oporezivanje praznih stanova i vikendica dopunilo budžet značajnom sumom. Naime, prema zvaničnim podacima MONSTAT-a, u Crnoj Gori ima više od 120 hiljada vikendica i stanova u kojima niko ne stanuje. Trenutno se na njih plaća porez od 0,1 odsto vrijednosti. Portal Analitika je izračunao da bi se ove stope mogle višestruko uvećati, čime bi se dobilo novih 18 miliona u budžetu.

Radulović: Anti-sirotinjska i anti-građanska vlada

Poslanik opozicione Nove srpske demokratije Radojica Živković je, rekavši da vlast štiti privilegovane pojedince, iznio i konkretne predloge.

"Prije svega da bude oporezovan veliki poreski dug koji se oprašta tzv. tajkunima. Ima 185 miliona eura nenaplaćenog duga. Samo da se naplati deveti dio toga zakrpili bi sve rupe u budžetu, a oni pribjegavaju najnepopularnijim mjerama, odnosno zahvataju iz džepova onih koje niko ni za šta ne pita. To sve odlučuje rukovodstvo DPS. Mislim da Milo Đukanović štiti svoju porodicu i kumove i prijatelje koji su najveći dužnici u Crnoj Gori. Oni bi trebali da vrate novac koji su nezakonito zaradili od privatizacije i nezakonito ga iznijeli u strane banke", smatra Živković.

Razlog za uvođenje novih opterećenja najširem sloju građana je, dodatno pogoršanje generalno loše ekonomsko-socijalne situacije zbog galopirajućeg rasta javnog duga koji se sa nepunih 780 miliona eura s kraja 2006. praktično duplirao, te sada iznosi jednu i po milijardu eura i to sa tendencijom daljeg rasta, čemu su najviše doprinijele državne garancije pojedinim privatnim industrijskim preduzećima.

Prošle godine je plaćeno 33 miliona eura na ime kredita Željezare Nikšić koji nije platio bivši investitor. Nakon toga slijede garancije za podgorički Kombinat aluminijuma u vrijednosti od preko 130 miliona eura od čega je Deutsche banci već plaćeno 23 i po miliona, a u red su, za preostali iznos, stale i mađarska OTP i ruska VTB banka.

Odgovarajući na pitanje - zašto crnogorska Vlada radije postupa u skladu sa interesima bogatih, nego najšireg sloja građana - potpredsjednik opozicionog Pokreta za promjene Branko Radulović kaže da je njegova partija odavno nastojala da to ispravi. Rezultata, medjutim, nije bilo.

"Mi smo davno predložili zakone gdje se i lični dohoci i bogatstvo i profit progresivno oporezuju kao svuda u svijetu što znači da ono što znači život i egzistenciju nije oporezovano. Onda, kako rastu primanja do 500 eura pa do 1.000 pa do 2.000 da se progresivno oporezuje od 9 do 30 posto. Na žalost vlada to neće da uradi kao ostale zemlje jer ova vlada je anticrnogorska, antigrađanska, antisirotinjska. Ova vlada je tajkunska vlada koja je umislila da svi mi treba da radimo samo za sve njih, zbog njihovog lagodnog života", smatra Radulović.