Dostupni linkovi

logo-print

Državna revizorska institucija: Kapital ne plaća poreze


Elektroprivreda Crne Gore - ilustrativna fotografija: Savo Prelević

Elektroprivreda Crne Gore - ilustrativna fotografija: Savo Prelević

Da su kritike na račun Vlade, da je spremna da do iznemoglosti finansijski iscrpljuje građane i vlasnike manjih preduzeća, a da s druge strane predstavnicima krupnog kapitala, odnosno, velikim kompanijama ugađa i žmuri na višegodišnje izbjegavanje poreza, konačno su dobile zvaničnu potvrdu u vidu Izvještaja Državne revizorske institucije, čiji su nalazi izazvali burne reakcije.

Tokom prošle godine država od planiranih 50-ak miliona eura na ime poreza na dobit, nije naplatila ni polovinu te sume, konstatovala je Državna revizorska inistitucija, a sumnja se da neke od najvećih kompanija u Crnoj Gori uveličavanjem troškova stvaraju lažnu knjigovodstvenu sliku o profitu koji se čini manjim nego što jeste, pa na osnovu toga izbjegavaju da plate porez na dobit u punom iznosu.

Prezentujući nalaze, predsjednik senata Državne revizorske inistitucije Miroslav Ivanišević nije želio da saopštava imena firmi, ali je rekao da se radi o mobilnim operaterima i kompanijama koje stanovništvo snabdijevaju naftnim derivatima, odnosno, električnom energijom, a istovremeno su veliki poreski obveznici.

Prema medijskom tumačenju u prvu grupu spadaju Telekom, Telenor i M:tel, a u drugu kotorski Jugopetrol i Elektroprivreda Crne Gore.

"Revizija je utvrdila neke greške iz proteklih godina koje se ponavljaju u dijelu fiskalne nediscipline što u DRI smatramo da ne bi trebalo da bude praksa", kaže Ivanišević
Damjanović: Ovo je kontinuitet nemoći države da se konačno uhvati u koštac sa moćnicima koji su jači od države i koji ne plaćaju poreze.

Parlamentarci su, baveći se završnim računom budžeta za prošlu godinu, pošto su i sami zaključili da se optužbe o falsifikovanju knjigovodstvenih podataka odnose na: telefonske operatere, Jugopetrol i Elektroprivredu, u centru pažnje imali upravo utaju poreza od strane ovih kompanija uz puno saučesništvo države koja toleriše, ili čak i stimuliše takvo ponašanje.

Predsjednik parlamentarnog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i poslanik opozicione Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović je rekao da je potvrđena teza da u Crnoj Gori novca zapravo ima, ali da država odbija da ga prikupi od moćnika koji su jači od nje.

"Došlo je vrijeme za političku odgovornost", naglasio je Damjanović.

"Porez na dobit koji je planiran na 50 miliona eura nije naplaćen u dovoljnoj mjeri zato što država ne koristi svoje mehanizme, prije svega kontrole i inspekcijskog nadzora poreska uprava, carinska i odgovarajuće uprave kako bi napravile taj obuhvat do kraja i kako bi razne grane"ekonomije" u Crnoj Gori bile oporezovane adekvatno. Tu onda dolazimo do teze da li oporezovati ili se zaduživati. Naravno da država uporno gubi taj rat i zato imamo situaciju da smo se 2009. godine ispomagali prihodima od prodaje Elektroprivrede, 2010. i 2011. tih prihoda nema pa smo se pomagali emisijom obveznica, a tako će vjerovatno biti i naredne godine. To je zaista kontinuitet jedne nemoći države da se konačno uhvati u koštac sa moćnicima koji su jači od države i koji ne plaćaju poreze", kazao je Damjanović.

Knjigovodstvena gimnastika

Državna revizorska institucija je utvrdila da je svega nekoliko kompanija, tokom prošle godine oštetilo budžet za 30 miliona eura. Sudeći po riječima poslanika vladajuće Demokratske partije socijalista Zarije Franovića, vlast zna kakva se knjigovodstvena gimnastika izvodi u tim firmama, ali se sve završava na konstataciji.

"Tim kompanijama fakturišete milion, dva ili tako dalje, oni vam ne plaćaju te obaveze. Taj koji im fakturiše ima fakturisanu realizaciju i obavezan je da plati PDV a ta ista velika kompanija koristi ulazni PDV i pokriva izlazni PDV tako da im je to dobro. Pored ostalih prihoda i to koriste. To su uglavnom te kompanije koje su operateri. Imamo te podatke", navodi Franović.

Poslanik manje članice vladajuće koalicije Raško Konjević smatra da bi trebalo ojačati Poresku upravu.

"Dakle, ja tamo sa aspekta zapošljenja vidim da je sistematizacijom značajno veći broj predviđen od onoga što imamo. Dakle, to je trenutak da se i tu pozove Ministarstvo finansija da one uprave koje u ključnom doprinose budžetskih prihoda, da se na njih ne štedi", smatra Konjević.
Ilustracija

Ilustracija


Poslanik opozicione Nove srpske demokratije Radojica Živković, naprotiv, tvrdi da tolerisanje utaje poreza od strane nekolicine velikih kompanija nije rezultat nedovoljnog kapaciteta Poreske uprave, već volje premijera Mila Đukanovića.

"Poreskoj upravi je naređeno da tako radi. Može ona imati zaspolenih još stotinu inspektora oni će raditi onako kako im se naredi. Mislite da je poreska uprava nezavisna? Ko nije platio poreze na dobit? Jugopetrol, Elektroprivreda, telekomunikacione kuće a sve su te kuće privatizovane pod blagoslovom bivšeg premijera", kaže Živković.

Poslanik opozicionog Pokreta za promjene Zarija Pejović navodi da "država ne naplaćuje tamo gdje ima već ganja one koji nemaju."

"Ne mogu to drugačije protumačiti do puko čuvanje interesa krupnog kapitala i to vjerovatno opstaje u zoni visoke politike. Taj krupni kapital ima neki dil sa visokom politikom i zbog toga je to razlog zašto se ne okreće pažnja na oni koji u Crnoj Gori prave veliki profit", smatra Pejović.

U CG Telekom-u tvrde da"u svim biznis segmentima u potpunosti poštuju domaće zakone, a kao potvrdu toga navode izvještaje medjunarodne revizorske kuće PricewaterhouseCoopers koja, navodno, konstatuje da finansijski izvještaji prikazuju realno i objektivno stanje i da su urađeni u skladu sa međunarodnim standardima i Zakonom o računovodstvu.

U Elektroprivredi kažu da se"u navedenoj prezentaciji izvještaja Državne revizorske institucije za 2010. godinu" EPCG i ne pominje, a da su bilansi odobreni od strane Upravnog odbora i sertifikovani od, opet, PricewaterhouseCoopers-a.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG