Dostupni linkovi

logo-print

Balkan na Dan nestalih: Politika koči istinu


Prema podacima Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), u ratovima na području bivše SFRJ nestalo je više od 40.000 osoba, a danas se još uvijek traga za više od 11.000 nestalih u regionu, najviše u BiH i na Kosovu. Fond za humanitarno pravo i REKOM pozivaju vladu Srbije da prekinu ćutanje o masovnim grobnicama.

U proteklom ratu od 1992. do 1995. godine u BiH je nestalo oko 35.000 osoba, a danas, 21 godinu nakon rata, traga se za još 8.000 ljudi.

Na Međunarodni dan nestalih osoba, 30. august, šef programa ICMP-a za zapadni Balkan Metju Holidej podsjeća kako je više od 70 posto nestalih u BiH pronađeno i većina, zahvaljujući DNK metodi, identificirana. No, proces je u posljednje vrijeme znatno usporen, a Holidej ocjenjuje da je to zbog političkih razloga.

"Pronalazak nestalih u BiH se radi po principu vladavine prava, što znači da je svaka žrtva žrtva, bez obzira na etničku pripadnost. DNK analiza omogućila je identifikaciju sa velikom preciznošću. Pronalaskom i identifikacijom nestalih prikupljaju se i važni dokazi o ratnim zločinima. Proces je usporen posljednjih godina, nažalost, većim dijelom zbog političkih razloga", kazao je Holidej i poručio političarima da bi trebalo da omoguće imenovanje novog Upravnog odbora Instituta za nestale BiH kako bi ova institucija nesmetano funkcionisala.

On je pozvao vlasti da političke razloge ostave po strani kada je u pitanju funkcionisanje državnog Instituta za nestale, da omoguće imenovanje novog Upravnog odbora Instituta kako bi se proces traženja i identifikacije žrtava rata mogao nastaviti.

Porodice Bošnjaka i Hrvata zajedno su na skupu u Kotor Varoši zatražile od vlasti veći angažman na traženju nestalih

Porodice Bošnjaka i Hrvata zajedno su na skupu u Kotor Varoši zatražile od vlasti veći angažman na traženju nestalih

Od ukupnog broja nestalih osoba 34.964, kako se navodi u Centralnoj evidenciji nestalih, do danas su ekshumirani posmrtni ostaci više od 25.000. Identificirano je 23.000. Od tog broja, oko 14.800 osoba identificirano je uz pomoć DNK analize, a 8.192 klasičnom metodom odnosno metodom prepoznavanja po odjeći ili nekim predmetima koje su žrtve nosile u trenutku smrti.

Razlog zbog kojeg nisu identificirani uglavnom je nedostatak uzoraka krvi sa kojima bi se uporedili koštani uzorci, jer osoba nije imala krvnih srodnika ili su ubijene cijele porodice. U Institutu za nestale kažu da su u nekim slučajevima posmrtni ostaci spaljeni ili toliko oštećeni da nije bilo moguće izdvojiti uzorak za DNK analizu.

U toku je i revizija mrtvačnica u BiH u kojima se nalazi do 3.000 neidentificiranih posmrtnih ostataka. Kako vrijeme odmiče, sve je teže doći do tačne i provjerene informacije o mjestima gdje bi mogli biti posmrtni ostaci.

Pronalaženje nestalih jedno je od najznačajnijih pitanja ostvarenja ljudskih prava, navela je prilikom obilježavanja Međunarodni dan nestalih osoba ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac. Podsjetila je i kako je ključna saradnja među zemljama regiona da bi se žrtve dostojanstveno mogle sahraniti i pronaći smiraj.

U Identifikacionom centru ICMP-a u Tuzli provodi se identifikacija pronađenih posmrtnih ostataka

U Identifikacionom centru ICMP-a u Tuzli provodi se identifikacija pronađenih posmrtnih ostataka

Na Kosovu se nakon rata 1999. godine tragalo za 6.000 ljudi. Ispostavilo se da je jedan broj njih preživio ratne strahote. Još se traga za 1.700 ljudi.

No, najveći broj nestalih sa Kosova pronađen je u masovnoj grobnici kod Batajnice, zatim u Petrovom Selu, Bajinoj Bašti i u Rudnici.

Trenutno se ispituje još jedna lokacija kod Raške, a predstoje ispitivanja i lokacija u Sjevernoj Mitrovici.

Predsjednik vladine Komisije za nestale Prenk Đetaj za RSE navodi da nije zadovoljan dosadašnjim radom na rasvetljavanju sudbine nestalih i da je odgovornost svih predstavnika institucija da više rade na tome.

Kako navodi, adresa za pronalazak nestalih sa Kosova je Srbija.

"Srbija treba da otvori arhive, da pokaže gde su masovne grobnice, jer se sumnja da još uvek ima masovnih grobnica i treba da se radi ozbiljnije po pitanju obelodanjenja", navodi Đetaj.

Posmrtni ostaci velikog broja nestalih Albanaca pronađeni su u Rudnici

Posmrtni ostaci velikog broja nestalih Albanaca pronađeni su u Rudnici

Poziv na prekid ćutanja

Koordinatorka REKOM-a (Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji nekadašnje SFRJ) Nataša Kandić kaže da se broj nestalih ne smanjuje i da nema pomaka u objelodanjivanju podataka o tajnim grobnicama.

"Jedini pomak je to da je, posle godina priče o tome da postoji masovna grobnica u Raškoj, 2014. godine sprovedeno otkopavanje grobnice i da su posmrtni ostaci konačno predati porodicama. Jedan deo nestalih Albanaca je sasvim sigurno još u Perućcu, a nema podataka ni o nekim drugim grobnicama koje sasvim sigurno postoje. Vreme je da se pitanje nestalih postavi iznad bilo kakvog političkog pitanja i da se kao humanitarno pitanje reši", navodi Nataša Kandić.

I u Hrvatskoj, gdje je 80 posto nestalih tokom rata pronađeno, a još uvijek se traga za 1.572 osobe, za nesaradnju u otkrivanju istine o nestalim krive vlasti Srbije.

Potragu najviše opterećuje odbijanje vlasti Srbije da vrate dokumentaciju iz Vukovara 1991. i otkriju lokacije masovnih grobnica na području koje je bilo pod kontrolom Srba, kaže Manda Patko iz Saveza udruga zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i dodaje:

Veliki broj osoba nestalih na području Hrvatske je iz Vukovara

Veliki broj osoba nestalih na području Hrvatske je iz Vukovara

"Oni imaju sve popise, moraju ih imati jer tu je vojska igrala glavnu ulogu i moraju znati gdje su tijela prebačena", kaže Patko.

Crna Gora još uvijek traga za 60 nestalih osoba.

Fond za humanitarno pravo (FHP) i Koalicija REKOM pozvali su povodom Međunarodnog dana nestalih na prekid ćutnje o tajnim grobnicama i sudbini nestalih u ratovima na području bivše SFRJ.

Koalicija za REKOM, FHP, FHP Kosovo i sve druge članice Koalicije zahtijevaju od vlada postjugoslovenskih zemalja da objelodane podatke o lokacijama tajnih grobnica, jer je "porodicama nestalih i društvu potrebno da sećanje na nestale postane deo društvenog sećanja o prošlosti", stoji u saopštenju upućenom na Međunarodni dan nestalih osoba.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

XS
SM
MD
LG