Dostupni linkovi

logo-print

Naknade za porodilje: U kojem je kantonu bolje roditi?


Foto: Shutterstock

Foto: Shutterstock

Porodilje u Bosni i Hercegovini, a pogotovo u Federaciji BiH, nemaju jednako prava na naknade nakon poroda. Taj problem postoji već godinama, zbog čega su majke sa djecom u pojedinim kantonima, proteklih godina, bezuspješno izlazile na proteste. Političari u BiH godinama naglašavaju kako treba spriječiti 'bijelu kugu', no niko od nadležnih ne želi da se obaveže da će redovno isplaćivati porodiljske naknade, jer jednostavno porodilje u njihovim planovima nisu prioritet.

Baš na to ukazuje i majka dvije djevojčice iz Mostara Sanja Ćerimagić. Ona nije imala porodiljsku naknadu tokom prve godine života njenih kćeri. U kantonu u kojem živi, Hercegovačko-neretvanskom, porodilje nemaju pravo na novčanu naknadu.

„Što se tiče porodiljskog i naknada u našem kantonu je stvarno katastrofa. Kada rodimo, odnesemo papire u socijalno i onda dobijemo jednokratnu naknadu od 400 konvertibilnih maraka. Tu pomoć dobijemo tek nakon četiri mjeseca, a tih četiri mjeseca se snalazimo kako da stvorimo novac za pelene i za sve ostalo... znamo šta treba za malu bebu. Isto je bilo i sa drugom kćerkom. Ne znam kako sam se nakanila da rodim drugo dijete, upravo zbog finansijske situacije, neimaštine, i nebrige našeg kantona za buduće majke, za natalitet uopšte u ovom kantonu“, priča mlada majka.

Ista situacija je i u Posavskom kantonu, jer ne postoji propis prema kojem bi se naknade isplaćivale. U drugim kantonima, u većini slučajeva, majke novac ne dobijaju redovno.

„Sada imamo situaciju da dio sredstava iz Federacije ide na kantone i razliku onda kantoni isplaćuju. Pa se onda desi da Federacija uplati kantonima, a kantoni potroše novac za druge stvari“, objašnjava Mirsad Isaković, predsjedavajući Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti polova Predstavničkog doma Parlamentarna BiH.

Nives Jukić, ombudsmen za ljudska prava, objašnjava kakva je situacija u kantonima:

„Mi smo utvrdili da ovdje ne postoji jednak tretman majki, dakle ne postoji isplata ovih 66 posto od ostvarene plaće. U Tuzlanskom kantonu donesu odluku kojom se neće vršiti isplata naknada u skladu sa zakonom, ukoliko nemaju finasijska sredstva. Bosansko-podrinjski kanton vrši isplate na vrijeme. Kada su u pitanju naknade za Srednjobosanski kanton ne mogu se smatrati adekvatnim, radi se o vrlo niskoj naknadi. A u Unsko-sanskom kantonu ta pomoć za nezaposlenu majku iznosi samo 100 konvertibilnih maraka. Kanton Sarajevo ima problem za prebivalištem. Traži se da zaposlena majka ima prijavljeno prebivalište u tom kantonu kako bi ostvarila prava. Zeničko-dobojski kanton ima opet problem redovne isplate naknada nezaposlenim majkama, zbog nedostatka finansijskih sredstava“, navela je ombudsmen Jukić.

"Bijela kuga" i dalje prijeti

Ne postoji jasna državna politika za zaštitu roditeljstva, porodice i djece. Republika Srpska ima svoj zakon, a u Federaciji BiH svaki kanton ima svoja pravila. Zato je poslanik u Parlamentu BiH Maja Gasal-Vražalica, na zajedničkoj sjednici upitala:

„Da li dijete rođeno u jednom kantonu vrijedi više od dijeteta u drugom kantonu? Zašto porodilje i djeca nemaju ista prava, iste uslove i mogućnosti u Bosni i Hercegovini?“

Prema pojedinim analizama, posljednjih godina Bosna i Hercegovina bilježi pad nataliteta. Političari u svojim istupima navode da se treba boriti protiv 'bijele kuge'. Ali, podaci iz Izvještaja Ureda ombudsmena, koje je navela ombudsmen Jasminka Džumhur, pokazuju suprotno.

„Studija koju je uradio Crveni križ Bosne i Hercegovine ukazuje da će u 35 godina Bosna i Hercegovina postati zemlja sa najvećim brojem starih osoba na Balkanu. Broj starih ljudi će biti dva puta veći od danas i gradovi mogu izgledati kao danas povratnička sela u kojima nema škole i ne postoje djeca koja bi išla u njih“, rekla je Jasminka Džumhur.

Miroslav Mauhar, šef Odjela za zaštitu porodice i djece u Ministarstvu rada i socijalne politike Federacije BiH, objašnjava:

„Trenutno intezivno radimo na donošenju javne politike u vezi sa zaštitom porodice sa djecom. U jednom od segmenata je i ova tema. Mi imamo stav da porodilje koje su u radnom odnosu treba izmjestiti iz socijalne zaštite. To ćemo predložiti. Na koji način i kako će se realizovati – to je već stvar dogovora, prije svega politike."

Jedno od rješenja je da se i u Federaciji, po uzoru na Republiku Srpsku, formira Fond dječije zaštite.

„Što se tiče Fonda dječije zaštite, ovaj sektor je u više navrata išao sa inicijativom harmonizacije propisa između entiteta. Tako da smo željeli da se formira Fond dječije zaštite. Nismo naišli na pozitivan odgovor, jer je u pitanju nova stopa doprinosa. Sad trenutno političari smatraju da ne bi trebalo da se opterećuje gospodarstvo“, kaže Mauhar.

Sve ovo su parcijalna rješenja. Dok se ne nađe cjelovito na nivou države, djeca čim se rode, kao i njihove majke, bit će diskriminisani na osnovu mjesta prebivališta.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG