Dostupni linkovi

logo-print

Haško tužilaštvo: Etničko čišćenje bilo cilj vojne kampanje Vojske Republike Srpske


Optužen za genocid, najteže ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini: Ratko Mladić

Haško tužilaštvo za danas je završilo s iznošenjem završnih riječi u slučaju protiv Ratka Mladića komandanta Vojske Republike Srpske (VRS), optuženog za genocid, najteže ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini tokom rata od 1992. do 1995. godine. Mladić se suočava sa 11 točaka optužnice zbog svoje uloge u ratu u BiH u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi, a 2,2 miliona je ostalo bez doma.

Tužilac Alan Tiger na početku iznošenja završnih riječi podcrtao je neke od osnovnih elemenata u optužnici, ponajprije Srebrenicu i Sarajevo. Također, fokus je stavljen na etničko čišćenje koje je, citirajući Tadeuša Mazovjeckog, bio cilj vojne kampanje VRS-a.

Pomenuvši Direktivu 4, Tiger je ukazao kako je njena namjera bila nastaviti strateške ciljeve VRS kojima bi se Muslimani prisilili da napuste između ostalog Žepu i Goražde.

Istjerivanje Muslimana iz Srebrenice, kako je podcrtao tužilac, bila je namjera koja je bila vidljiva i 1994. godine kada je Drinskom korpusu, odnosno Bratunačkoj brigadi Mladić rekao da se nastave naoružavati i pripremati se za ključni zadatak – izbacivanje Muslimana iz Srebrenice.

To je nastavljeno 1995. godine kada su intenzivirani odnosi prema Srebrenici kroz Direktivu 7 koju je izdao Radovan Karadžić, da se stvore nepodnošljivi uslovi u enklavi. Već 11. jula iste godine Mladić je ušao je ušao u Srebrenicu i objavio da je vrijeme da se osveti Turcima.

Nakon toga 7.000 muškaraca i dječaka sistematski je ubijeno, a ostalo protjerano. U međuvremenu se događalo i Sarajevo.

"Međunarodni zvaničnici koji su u različitim periodima posjetili taj grad tokom konflikta došli do istog zaključka: svrha granatiranja i djelovanja snajpera bila je s da se provede teror nad civilima", podsjetio je Tiger.

Sva ta dešavanja bila su potpomognuta restrikcijom humanitarne pomoći, vode, struje...

Također se osvrnuo i na ulogu Ratka Mladića u lancu komandovanja, a za koju je odbrana navela kako je zapravo on bio savjetodavna i drugorazredna figura.

No, Tiger je naveo kako bi time bila dovedena u apsurdnu poziciju linija komandovanja koja je evidentno postojala. S tim u vezi prikazan je klip iz hotela Fontana u Bratuncu, ljeta 1995. u vrijeme napada na Srebrenicu, gdje je po ocjeni Tigera dominantno pristustvo Mladića, dok general VRS Radislav Krstić sjedi tiho. To pokazuje ko je glavni, tim prije što je "general Mladić taj koji je jasno naglasio šta će se desiti vašim muževima, braći, komšijama".

"Ovih 30 sekundi pokazuje šta je dokazano iznova i iznova. U svjedočenjima, presretnutim razgovorima, pisanim naredbama, o njegovoj prisutnosti i komandnoj ulozi nad vojskom", rekao je Tiger.

Tužilac osporava i tvrdnju da bosanski Srbi nisu predviđali rat, te da bi taj stav iznenadio čak i Muslimane i Hrvate kojima je još 1991. godine Karadžić zaprijetio, visoke zvaničnike RS-a i Srpske demokratske stranke poput Momčila Krajišnika.

Premda je odbrana tvrdila da su učešćem u pregovorima o Kutiljerovom planu Srbi željeli dogovor, Tiger je naveo kako je namjera bila da unište mogućnost unitarne BiH i imaju svoju državu. Oni nisu prihvatili izjavu o principima da će BiH biti država.

Stav bosanskih Srba bio je da se moraju razdvojiti od drugih čak i tamo gdje su izmiješani. Koristili su termin da RS mora biti čista i što homogenija, što su podržavali svi njihovi lideri, te da je u konačnici potrebno fizičko razdvajanje, što je odvelo u etničko čišćenje.

Također je citirano i nekoliko izjava Radovana Karadžića, među kojima i ona da će "država biti tolika koliku je stvorite", a Mladić je, tvrdi Tiger, imao zadatak stvoriti je.

Radovan Karadžić, Hag

Radovan Karadžić, Hag


Iznijete su i optužbe na račun uzimanja posmatrača UN-a za taoce za koje je Tužilaštvo navelo kako je izričito zabranjeno, ma kakav tretman imali kod strana u sukobu.

Nakon izlaganja Tigera, nastavio je tužilac Arthur Traldi, koji se bavio optužbama za udruženi zločinački poduhvat.

Naveo je kako su se paralelno vodile operacije etničkog čišćenja u šest opština. Silovanja, protjerivanja i ubistva bile su metode, ali i mučenja u logorima kao što su: Manjača, Sušica, škola Veljko Vlahović u Rogatici, Rogatica, Omarska, Kerater, Trnopolje.

Mladić je kontrolu koristio kako bi postigao čišćenje putem obrasca užasnih zločina. Pušteni su i snimci na kojima Mladić govori i kako su i arkanovci bili pod njegovom komandom, a u to doba je još izdavao naređenja sa zaglavljem Druge vojne oblasti JNA, od koje je VRS naslijedila komandnu strukturu od JNA uključujući i ljudstvo i naoružanje.

Također je opisan i odnos prema Muslimana koje naziva Turcima, poturicama i najgorim sojem srpskog naroda koji je promijenio vjeru, što ima uticaja i na njegove podređene.

Kampanja čišćenja je obuhvatala ne samo zločine za koje se tereti već i druga djela. Obrazac se nalazi i u incidentima koji nisu obuhvaćeni optužnicom.

Naređenje Mladića koje je dio Direktive 4 da navodi da treba protjerati muslimansko stanovništvo Birača, Goražda i Žepe. Sistematskim operacijama se čistilo selo po selo, ustvrdio je Traldi.

"Kako je ratovala VRS? Spaljujući sela, protjerujući nesrpske civile, ostavljajući ih bez mjesta gdje se mogu vratiti. I to ne slučajno. Tom je stavljeno na papir ono što je već dugo bila praksa", kazao je Traldi.

Nizom događaja Tužilaštvo je opisivalo sistem funkcionisanja osnivanja logora što je bio zajednički poduhvat kako vojske, tako snaga MUP-a, ali i civilnih vlasti. Ulogu Mladića Traldi je odcrtao je i kroz osnivanje logora Batković.

"Batković je osnovan u općini Bijeljina po naređenju Mladića. Njime je upravljao Istočno bosanski korpus. Dokazi pokazuju da he tamo držano hiljade nesrpskih zatočenika u pretrpanim i nehigijenskim uslovima. Stražari su tukli zatočenike neke od njih su izdvojili za posebno loš tretman. Ubili su nekoliko njih, a zatočenici su bili prinuđeni da jedni druge tuku i zlostavljaju", navodi su Tušilaštva.

Traldi je okončao današnje izlaganje primjerom iz sela Novoseoci u opštini Sokolac, gdje je Druga romanijska brigada okupila lokalno stanovništvo, izdvojila muškarce, koji su potom ubijeni.

Presuda 2017. godine

Tužilaštvo će završne riječi iznositi do 7. decembra, a nakon toga od 9. do 13. decembra obrana. Suđenje Mladiću je i posljednji proces pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Presuda se očekuje 2017. godine.

Krajem 1995. protiv Mladića je podignuta optužnica na Haškom sudu, a 11. jula 1996. izdata je međunarodna potjernica za Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem.

Poput svoga političkog dvojnika Radovana Karadžića, koji je u martu ove godine osuđen na 40 godina zatvora, Mladić se tereti i za 44-mjesečnu opsadu Sarajeva tokom koje je 10.000 Sarajlila izgubilo život.

Video: Opsada Sarajeva 1992 - 1996

Ratko Mladić je optužen i za uzimanje UN-ovih vojnika kao talaca koje je držao kao ljudske štitove protiv udara NATO-a, te za uništavanje imovine.

Poznat i kao "Mesar iz Bosne", punih 16 godina je bježao od pravde. Skrivao se u Beogradu, uživajući potporu i zaštitu tadašnjeg predsjednika Slobodana Miloševića. Moglo ga se vidjeti na javnim mjestima, u skupim restoranima i na fudbalskim stadionima. Ali kada je Milošević uhapšen 2001. godine, bivši komandant vojske bosanskih Srba nestao je iz javnosti.

No, njegovi saradnici se počinju predavati Haškom tribunalu u oktobru 2004. jer se Srbija našla pod snažnim međunarodnim pritiskom i zahtjevima da mora sarađivati sa Međunarodnim kaznenim tribunalom za bivšu Jugoslaviju.

Nakon što je u julu 2008. u Beogradu uhapšen Radovan Karadžić koji se krio pod imenom Dragan Dabić, očekivalo se da će vrlo brzo biti uhapšen i Ratko Mladić.

No to se nije dogodilo do 26. maja 2011. kada je najtraženiji evropski bjegunac uhapšen u selu Lazarevo, oko stotinu kilometara sjeveroistočno od Beograda. Iako je kod sebe imao oružje, predao se bez otpora.

Prebačen je u pritvorsku jedinicu u Scheveningenu, a u prvom pojavljivanju u sudnici nije se želio očitovati o optužnici.

Suđenje je počelo 16. maja 2012. Nekoliko je puta prekidano zbog zdrastvenog stanja optuženog.

Tokom suđenja znao je više puta vrijeđati sud.

Obrana je u augustu ove godine tražila izuzeće sudaca Alphonsa Oria i Christopha Fluggea, što je Haški sud odbio.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica novinarske nagrade 'Lorenzo Natali'  2008. koje dodjeljuje Evropska komisija u saradnji sa Reporterima bez granica i Svjetskim udruženjem novinara. 

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG