Dostupni linkovi

logo-print

Meron pred Spomenikom ubijenoj djeci Sarajeva


„Ovdje je moja djevojčica, Jasmina. Jedna jedina koju sam imao! Imao sam i jednog brata, više ih nemam, ni oca, ni majku“ – govori Alija Hodžić pokazujući natpis s imenom kćerke ubijene tokom opsade Sarajeva predsjedniku MKSJ Teodoru Meronu.

Poginula je, kaže, od granate i on više djece nema.

„Ali, sva ova djeca su moja djeca“, govori Hodžić, dok Meron gleda u natpise s imenima djece ubijene.

Prilazi i Zlatka Imamović, majka ubijenog Mirze. Imao je, priča Meronu, tek pet godina, kada je sa svojim djedom i amidžom poginuo od granate na kućnom pragu.

Saslušavši brojne slične priče Meron je kazao kako posjeta Spomeniku ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva naglašava svu okrutnost rata i patnju civila koju su pretrpjeli tokom sukoba širom ovog regiona.

Dok danas posmatram ovaj grad vrlo dobro znam da još uvijek postoje manje vidljive rane koje su ti sukobi nanijeli. Kuće su možda obnovljene i putevi popravljeni, ali gubitak voljenih ostaje trajno nenadoknadiv", kazao je Meron uputivši saučešće porodicama zbog njihovog gubitka.

Fikret Grabovica iz Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva, kazao je kako je posjeta Spomeniku mjesto na kojem se odaje počast svim žrtvama, mada je izrazio i negodovanje time što je Meron posjetio i druga stratišta, jer se, kaže plaši da može doći do izjednačavanja zločina.

Na pitanje da li je prema žrtvama u BiH pošteno što je Tribunal pustio optuženika Vojislava Šešelja na privremenu slobodu Meron je kazao kako je to u potpunosti u nadležnosti Pretresenog vijeća koje je iz humanitarnih razloga, zbog njegove teške bolesti, donijelo takvu odluku.

„Pretresno je vijeće kompetentno da donese takvu odluku, a tužilac se nije žalio“, naveo je Meron, dodavši da do Žalbenog vijeća tako odluka nije ni stigla.

Da je Tužilaštvo tražilo dokumente o njegovom zdravstvenom stanju, sigurno bi ih dobilo, tvrdi Meron, navodeći i kako smatra da se previše pažnje posvećuje Šešelju i tako mu se daje publicitet koji ne zaslužuje.

„Šešelj je sada u Srbiji i to je sada njihova stvar i Srbija, kao suverena država treba regulisati njegove javne istupe“, prokomentirao je Meron, primjedbe o njegovim javnim istupima u Srbiji. Također, nije imao ni komentar na raspravu u Evropskom parlamentu izuzev da je dobro da se o svim stvarima diskutuje i da se postavljaju pitanja o pojedinim temama.

Čuvši komentare porodica ubijene djece, da za njih nema pravde predsjednik Tribunala naveo je kako i sam, kao osoba koja je izgubila porodicu u ratu saosjeća s porodicama. Iste komentare, kaže čuo je i tokom posjete Uzdolu mjestu stratišta hrvatskih civila i zarobljenika HVO, ali i u Čelebićima, nekadašnjem zatočeničkom centru za Srbe.

Pravda, kaže, ne može sviju dotaći jer je toliko ljudi počinilo zločin. Pred Tribunalom optužena je 161 osoba i svi optuženi su i privedeni pravdi – bjegunaca nema, što je za Merona najvažnije.

Puno više ljudi je počinilo zločine od ovih optuženih. Nadam se i očekujem da će pravosuđa u BiH i zemljama regije nastaviti ovaj posao i privesti pravdi puno više osoba od onoga što smo mi uradili. To Tribunal ne može raditi više, ali lokalni sudovi i Tužilaštva mogu“, ukazao je Meron.

Upravo na lokalnom nivou, istakao je predsjednik Tribunala, pravda se i može postići, jer samo tamo mogu dospjeti izvršioci zločina kako bi im se sudilo i to je ono što je odgovornost pravosuđa u zemlji.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG