Dostupni linkovi

logo-print

Meron u Čelebićima: Podsjetnik na tragičnu prošlost


Predsjednik Haškog tribunala kod bivšeg logora Čelebići ostavlja vijenac

Predsjednik Haškog tribunala kod bivšeg logora Čelebići ostavlja vijenac

Predsjednik Haškog tribunala, Theodor Meron, nakon obilaska bivšeg logora Čelebići kod Konjica je izjavio da je posjetio ovo mjesto, kako bi odao počast žrtvama okrutnih i užasnih djela, koja su počinjena ovdje prije više od dvije decenije.

„Tokom malopređašnjeg obilaska ovog sada naizgled mirnog kraja, osjetio sam jeku patnji onih koji su nekad ovdje bili zatočeni. Moj boravak ovdje, također naglašava važnost rada Tribunala u sankcionisanju individualne krivične odgovornosti, čime se daje doprinos svijetu u kome je vladavina prava od najveće važnosti“, izjavio je Meron, koji je naglasio da je kasarna Čelebići danas u sastavu oružanih snaga BiH u čijem sastavu se nalaze pripadnici svih nacionalnosti.

„Ova kasarna je očigledan podsjetnik na tragičnu prošlost, ali ona je danas i snažan simbol izdržljivosti naroda BiH i izvanrednih napora koje su oni uložili, kako bi se postigao napredak u stvaranju zajednice u kojoj ljudi svih nacionalnosti skupa rade na ostvarivanju zajedničkih ciljeva. Polažem veliku nadu da će rad Tribunala, donekle doprinijeti društvu u kojem će pobijediti vladavina prava, i u kojem se patnje onih , kojih se danas prisjećamo ovdje u logoru Čelebići, više nikada neće ponoviti“, kazao je predsjednik Haškog tribunala Theodor Meron, koji se sastao i sa nekim od bivših logoraša, koji su bili zatočeni u pomenutom logoru.

Jedan od bivših zatočenika je i Radoslav Antić, koji se sa strepnjom prisjeća svog boravka u ovom logoru.

Marko Draganić pokazuje Hangar 6 u kojem je bio zatočen

Marko Draganić pokazuje Hangar 6 u kojem je bio zatočen

„Bio sam zatočen dva i po mjeseca, a svaki dan su nas tukli“, kaže Antić. I Marko Draganić bio je zatočenik u Čelebićima, od 15.juna do 23.avgusta 1992.godine.

Za vrijeme mog boravka u logoru u hali broj šest, bio sam svjedokom pet ubistava“, kaže nam Draganić, koji ističe da je riječ bilo o civilima koji nisu pripadali nikakvim oružanim formacijama.

„Ja sam bio u kući sa 56 mojih prijatelja i komšija, doveden sam ovdje“, kazao je Draganić, koji naglašava da dolazak predsjednika Haškog tribunala na ovo područje znači mnogo.

„Ova slika će otići u svijet da pokaže da svi logoraši, bez obzira o kome se radi, traže samo pravdu i kažnjavanje zločinaca koji su ih maltretirali. Ako su ih već zarobili i zatvorili, sve ostalo se moralo potupati po Ženevskoj konvenciji“, kazao je Draganić. Jedna od žrtava logora bila je i Milojka Antić, koja je i nakon 22 godine pod snažnim stresom, zbog svega što je ovdje preživjela.

„Provela sam ovdje 77 dana, tako da sam ovdje preživjela sve golgote i strahote što mogu postojati.Tučena, silovana, bez hrane, nemam snage više pričati. Živim danas sa minimalnom penzijom, narušenog života“, priča nam Milojka.

Podsjećamo, od oko 400 logoraša, koji su od maja do decembra 1992.godine prošli kroz logor Čelebići, 16 ih nije preživjelo turture u ovom logoru. Za zločine počinjene nad srpskim logorašima u Čelebićima, Haški sud je osudio Zdravka Mucića, Hazima Delića i Esada Landžu.

  • 16x9 Image

    Mirsada Ćosić

    (Konjic, 1970) Diplomirala na Fakultetu političkih nauka, Odsjek za žurnalistiku. Za Radio Slobodna Evropa počela raditi 2000. godine. Nakon nekoliko mjeseci angažovana i za TV Liberty. U radijskom iskustvu najveći značaj ima upravo saradnja sa RSE.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG