Dostupni linkovi

logo-print

Izbori u BiH: Za jedne 'biti ili ne biti' za druge 'gore biti neće'


Jedna politička stranka na 30.000 stanovnika BiH svrstava u vrh liste država s najvećim brojem stranaka.

Jedna politička stranka na 30.000 stanovnika BiH svrstava u vrh liste država s najvećim brojem stranaka.

Na lokalnim izborima koji će u BiH biti održani u nedjelju učestvovaće 102 političke partije, 103 koalicije, preko 300 nezavisnih kandidata (pojedinačnih ili na zajedničkim listama). Povjerenje birača ukupno će tražiti 30.445 osoba, za funkcije načelnika i gradonačelnika, za opštinska i gradska vijeća (u Federaciji) za skupštine gradova i opština (Republika Srpska) te za Skupštinu Brčko Distrikta.

Jedna politička stranka na 30.000 stanovnika Bosnu i Hercegovinu svrstava u vrh liste država s najvećim brojem stranaka. Da li je to odraz stvarnog pluralizma? Politički analitičar Adnan Huskić izdvaja ključni motiv za osvajanje glasova birača:

"Ulaskom u politiku ustvari se, manje-više, rješavaju određena egzistencijalna pitanja. Kroz politiku se može ostvariti onaj uticaj koji je nužan da bi sebi i onima oko sebe, recimo, moglo pomoći u finansijskom i svakom drugom smislu. Ustvari, više je razloga koji u principu omogućavaju ovakvu situaciju, ali definitivno nije odraz opšteg pluralizma u politici u Bosni i Hercegovini, tačnije – refleksija raznih uticaja koji postoje na tom nivou, a koji se onda poslije reflektuju u tome kako izgledaju općinska vijeća, ko su načelnici", navodi Huskić.

Nažalost, kaže, "mi uglavnom još uvijek imamo dominaciju onih standardnih političkih stranaka, standardnih političkih opcija i ovo što se dešava na lokalnom nivou su gotovo po pravilu samo vrlo interesantni incidenti, ali još uvijek samo incidenti".

Na bh. političkom nebu pojavile su se nove partije, nezavisni kandidati, zajedničke liste, s ambicioznim programima i originalnim nazivima.

Članovi koji su napustili Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika u Laktašima su osnovali novu stranku pod nazivom "Povratak otpisanih".

Nezavisnoj listi s kojom izlaze na izbore grupa mladih ljudi iz Foče dala je naziv "Gore biti neće". Pripremili su i predstavili program za razliku od ostalih koji su sastavili plan želja, kaže Aleksandar Vidojević, nosilac liste za Skupštinu opštine.

Nezavisnoj listi s kojom izlaze na izbore grupa mladih ljudi iz Foče dala je naziv "Gore biti neće"

Nezavisnoj listi s kojom izlaze na izbore grupa mladih ljudi iz Foče dala je naziv "Gore biti neće"

"Mi smo odlučili da se suprotstavimo političkim partijama, da iznesemo neke svoje ideje, da pokušamo na neki nov način doći do birača. Nadamo se da smo u ovom periodu izborne kampanje u tome uspjeli. Rezultati izbora će pokazati koliko su se ljudima dopale naše ideje i koliko je uopšte društvo spremno za građanske inicijative i slično", kaže Vidojević.

"Nama je", dodaje, "važno da se 'prebrojimo', da vidimo koliko je ljudi spremno da podrži mlade, nezavisne ljude, u odnosu na one koji su poslušnici stranaka".

"Osmog augusta prvi smo predstavili program. Danas, dan - dva prije izbora, jedini smo koji su to uradili. Ostali su predstavljali neke liste želja i obećanja. Naš program ima 30 tačaka iz tri oblasti: ekonomskog razvoja, društvenih djelatnosti i zaštite životne sredine, koju mi smatramo podjednako važnom", navodi Vidojević.

"Sve je laž i prevara"

Predizborna kampanja je bila nezanimljiva, blaga pa i dosadna. Razlog je što vladajuće partije u Federaciji BiH i nemaju jaku opoziciju. Najbolji primjer je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, bez pravog oponenta, jer izgleda kao da je HDZ 1990 nestao sa političke scene.

U Republici Srpskoj situacija je drugačija. Za Savez nezavisnih socijaldemokrata je pitanje "biti ili ne biti". Brojni analitičari ocjenjuju da je organizovanje referenduma najjača karika kampanje stranke Milorada Dodika.

Za Savez nezavisnih socijaldemokrata je pitanje "biti ili ne biti".

Za Savez nezavisnih socijaldemokrata je pitanje "biti ili ne biti".

Propagandni materijali, slogani, poruke, uz nekoliko izuzetaka su - već viđeno.

Za zanimljiva iskakanja pobrinuli su se uglavnom nezavisni kandidati a jedan od njih je svakako profesor Halid Hundur, koji pretenduje na mjesto načelnika Opštine Tešanj. On već treći put učestvuje na izborima, mijenjajući pristup biračima.

"U prošlim izborima predstavio sam se i plakatima i poklonima, kao što su sijalice na kojima je pisalo 'Neka bude svjetlo', pa onda šibice, na kojima je pisalo 'Kresni za Halida'. Pokazao sam jednoj konzervativnoj sredini kako se mogu izbori gledati na drugi način, pa možda i praviti parodija. Ove godine sam 9. septembra napravio roštilj za svoj grad. Tu noć sam, otprilike od devet do pola dva, radio za roštiljem i ko god je naišao imao je pravo da se počasti. Svaki puta ja osvojim otprilike oko 1.500 glasova, pored uništenih, pokradenih, nevažećih itd. Sada je moj slogan - Sve je laž i prevara, samo je Halid žito", ističe Hundur.

Za zanimljiva iskakanja pobrinuli su se uglavnom nezavisni kandidati a jedan od njih je profesor Halid Hundur

Za zanimljiva iskakanja pobrinuli su se uglavnom nezavisni kandidati a jedan od njih je profesor Halid Hundur

Na listama se nalaze i brojni umjetnici, glumci, pjevači, zabavljači… Političke partije koje su ih kandidovale računaju da će njihova popularnost donijeti glasove birača.

Analitičar Almir Terzić navodi kako je, analizom izbornih rezultata u prethodnim ciklusima, očigledno da javne ličnosti, pogotovo ako se radi o lokalnim zajednicama, utiču na dodjelu mandata.

"Međutim, njihovo kasnije učešće u političkom životu nije donijelo bilo kakva poboljšanja u segmentima iz kojih dolaze. I sada imate glumce i sportiste u parlamentima, ali je kultura u katastrofalnom stanju, a sportisti ne mogu otići na važna takmičenja, jer nema novca. To je još jedan apsurd u BiH - učešće takvih ljudi u političkom životu, ni profesiji ni građanima ništa ne donosi", ističe Terzić.

Građani Mostara, koji su posljednji put izašli na izbore 2008. godine ni u nedjelju neće imati priliku da iskažu svoju biračku volju.

Ustavni sud BiH je 2010. godine proglasio neustavnim pojedine članove Izbornog zakona, koje ni do danas nisu izmjenjene. Tako predsjednik državne komisije za izbore Ahmet Šantić, kao i član Predsjedništva BiH Dragan Čović, neće imati priliku da u nedjelju iskažu svoju biračku volju.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG