Dostupni linkovi

logo-print

Krušev Do udaljen je od Srebrenice 55 kilometara. Trećina puta je makadam, a nekad je ovdje bilo oko 400 stanovnika. Sada je samo tridesetak povratnika – većinom muškaraca. Žene se ne vraćaju, govori Zaim Omerović.

„Žene se slabije vraćaju ovamo. Svako se snašao, voli svako da ispija kafu negdje, u nekom kafiću. Ovdje ima dosta – trinaest, četrnaest – neoženjenih. I oni što su oženjeni, brojimo ih neoženjenim, čim nisu žene sa njima“, kaže Omerović.

Da ne bi samovali, raspisuju konkurs za nevjeste. Zaim je zadužen za tekst oglasa:

„Riješili smo jedan konkurs da napišemo: dobro očuvani momci, tako će stajati, potrebne im dame samo za kuću, da im se sprema hrana. Vidiš, ja sam nabavio ovo koza, ali ja, dok izjutra spremim sebi da jedem, tamo-'vamo, ništa stići“, objašnjava Omerović.

Od četrnaest 'dobro očuvanih momaka', kako kaže Zaim, od kojih su neki i u sedmoj deceniji života, većina bi se oženila. Smiju se i govore:

„Da se raspiše konkurs, da se ožene? Pa more, more, ima i ovaj, i njemu treba žena. Konkurs da se raspiše, pa – trebalo bi jedno deset žena da dovedeš.“

„Ne pitaš za ime, nebitna nacionalnost, dovedi koga hoćeš. Ha, ha, je li ispravno? Eto, tako.“

U Krušev Do neće da se vrate ni žene ovih povratnika. Zaim pojašnjava zbog čega bi onda nevjesta iz drugog mjesta imala razlog da dođe u Krušev Do:

„Pa, uživale bi. Šta će, nema tu puno tereta, ovdje nema nekog posla, velikog, da se nešto radi previše. Nekada se sve ovo sijalo, sad nam do na vrh.“

Alija Mujić davno je otišao u Dubrovnik, ali u Krušev Dolu boravi po nekoliko mjeseci.

„Vratio sam se ovdje zato što me to privlači, to je moje rodno mjesto. Obnovio sam kuću, svake godine dođem, budem od maja do kraja desetog mjeseca. Znači, cijelo ljeto budem tu. Odem u Dubrovnik jedan mjesec, opet se vraćam iduće godine“, kaže Mujić.

Zaim Omerović napominje da je ovdje lijepo ljeti, ali su zime surove. Zato se nevjeste mogu zastrašiti, pa konkurs možda neće moći biti ni realizovan.

„Loši su putevi, prije ćeš doći iz Sarajeva, što se toga tiče, nego iz Srebrenice. Nekad se znalo čistiti po deset, petnaest dana da se probije do ovih ovdje sela. Veliki su snjegovi, morala se hrana helikopterima dobacivati, mada se ovdje uvijek obezbijedi hranom tokom jeseni, kupi se malo više hrane“, objašnjava Omerović.

  • 16x9 Image

    Sadik Salimović

    Rođen je u Srebrenici 4. januara 1955. godine. Novinarstvom se bavi 40 godina. U vremenu od 1993. do 2000. u Tuzli je bio  sportski novinar RTV TK, Tuzlanske televizije i OBN-a. Dopisnik je Radija slobodna Evropa iz Srebrenice od 2002. godine. Objavio je dvije knjige o Srebrenici, te roman pod nazivom "Srebrenica-Tuzla PUT SMRTI".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG