Dostupni linkovi

logo-print

Kriminal u Sarajevu: Osjećaj nesigurnosti sve veći


Sarajevo, ilustrativna fotografija

Sarajevo, ilustrativna fotografija

Do 20. aprila u Sarajevu se dogodilo čak 20 slučajeva razbojništava. Od pljački kladionica i marketa pod prijetnjom oružjem, do otimanja mobitela i novca, što sve češće na svojoj koži iskuse i strani turisti.

Nedavno su nepoznate osobe napale troje turista na Trebeviću i pod prijetnjom nožem opljačkale, dok su u strogom centru grada u Titovoj ulici napali državljanina Norveške i oteli mu fotoaparat prijeteći fizičkom silom.

Učestali oružani napadi praćeni i teškim krađama, najčešće vozila, u Sarajevu već dugo odaju sliku nesigurnosti. U prilog osjećaju idu i statistički podaci koji govore da je od ukupnog broja razbojništava i razbojničkih krađa na području Federacije BiH, više od 60 posto počinjeno u Kantonu Sarajevo.

Međutim, prema zvaničnim policijskim izvještajima, bar za prošlu godinu, kriminala je manje. Bar je tako medijima saopštio i ministar unutrašnjih poslova KS Ismir Jusko.

„Preliminarni podaci za 2015 godinu kažu da je 10,6 posto manje krivičnih djela nego u 2014. Da je evidentno smanjen broj kada su u pitanju maloljetnici za 46 posto. Najveći broj krivičnih djela vezan je za napade na imovinu.“

Statistika i osjećaj nisu baš usklađeni, ako je suditi prema građanima.

„Grad je otišao skroz. Nesigurnost je na svakom koraku. Pljačke. Policija treba da radi, da kao prije na ulici bude policajac na svakih 100 metara.“

Direktor Centra za istraživanje politike suprotstavljanja kriminalitetu, Eldan Mujanović kaže da se pod hitno nešto mora mijenjati.

Zaista je nepodnošljiva situacija u smislu da se ta krivična djela dešavaju u svako doba na javnim mjestima, gradskom prijevozu, na turističkim mjestima koja bi trebala da služe za odmor i rekreaciju ljudi ne smiju izaći na planinu jer ne znaju hoće li ih neko zaustaviti i uz prijetnju nožem ili pištoljem im oteti imovinu. Čini mi se da je to postalo uobičajeno, a institucije koje bi trebale da reaguju, prvenstveno policija, nas ubjeđuju da sigurnosna situacija nikad nije bila bolja, da registrovanog kriminala nikad nije bilo manje i da bismo svi trebali mirno spavati. Čini mi se da svi vide problem osim onih koji bi trebali da se bave njime, instititucije vlasti.“

Prema podacima koje je nedavno iznio direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač, od 1.200 do 1.400 vozila koliko se godišnje ukrade na području cijele Federacije BiH, 70-80 posto, ukradeno je na području grada Sarajeva.

Džeparenje, i uz prijetnju hladnim oružjem i u javnom prijevozu sve je češća pojava, a pljačkaši otimaju i bicikle, najčešće od djece i mlađih osoba.

Od davno obećanog postavljanja kamera u sredstva gradskog prijevoza ni do danas nije bilo ništa, kao ni sa većinom mjera predloženim nakon nekog od ozbiljnijih incidenata koji su se dogodili u gradu u posljednjih nekoliko godina. Nije prošao ni prijedlog da se u zakon uvede vožnja iz objesti koja bi značajno pooštrila kriterije kada su u pitanju teške saobraćajne nesreće izazvane brzom vožnjom.

Nermin Pećanac

Nermin Pećanac

Sarajevo, osim toga, strateški pogoduje kriminalcima, jer se nalazi u blizini entitetske granice, a na ruku im ide i neorganizovanost sigurnosnog sektora, kaže bivši ministar unutrašnjih poslova KS Nermin Pećanac.

“Zainteresovanost da se pomogne u povećanju stepena bezbjednosti traje taman toliko koliko je pažnja medija prema tom događaju prisutna. Čim prestane pažnja medija, tako i sva obećanja koja su dobivena nestaju. Ali, s druge strane, kad nekom od tih ljudi neko nešto dobaci ili im, da ne kažem, zaprijeti, da vidite kako oni znaju itekako tražiti zaštitu i više zaštita, i praćenje, i snimanje. Ima puno agencija, isparcelisan je bezbjedonosni prostor, mnogo je agencija a slaba koordinacija između agencija, tako da sve to utiče na lošiju bezbjednosnu situaciju.”

Počinioci ovih djela u 80 posto su povratnici, koji što zbog činjenice da ih pravosuđe adekvatno ne kažnjava, što zbog manjka zatvorskih kapaciteta slobodno terorišu građane.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG